.webp){kind=icon}
Članice NATO-a dale su potporu Švedskoj i Finskoj nakon što su te zemlje objavile planove za pridruživanje tom savezu, što predstavlja dramatičnu promjenu europske sigurnosne arhitekture potaknute ruskim napadom na Ukrajinu.
Na sastanku u Berlinu proteklog vikenda ministri vanjskih poslova članica NATO-a stali su iza ideje takozvanog "sjevernog proširenja", a jedino je rezerve iskazala Turska, nezadovoljna jer su dvije nordijske zemlje, a posebice Švedska, imale veze s kurdskim militantima aktivnima na istoku Turske.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu rekao je da su predstavnici Švedske i Finske održavali sastanke s predstavnicima Kurdistanske radničke stranke (PKK), koju Turska smatra terorističkom organizacijom, te da je Švedska i dobavljala oružje.
Švedska će poslati tim diplomata ovoga tjedna na razgovore u Ankaru.
"Turska je jasno rekla da nema namjeru blokirati članstvo", izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Dodao je kako je uvjeren da turska zabrinutost neće usporiti proces učlanjenja Švedske i Finske.
Očekuje se da će te dvije zemlje predati formalni zahtjev za članstvo ovoga tjedna.
"Teško je zamisliti veću promjenu u sigurnosnom smislu od toga da nama susjedna zemlja napadne zemlju od 40 milijuna ljudi kako bi nasilno zbacila njezinu vladu. To nam pokazuje da sigurnosna arhitektura u Europi na koju smo se oslanjali, kao što je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), ne funkcionira i ne može spriječiti rat", izjavio je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto.
Proces primanja novih članica može trajati više od godinu dana. Stoltenberg je izjavio da će NATO razmotriti načine da zaštiti dvije nordijske zemlje dok ratifikacija njihova prijama u članstvo među 30 zemalja članica traje.
Bloomberg
