Izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a izazvao je uznemirenost među sudionicima COP29 summita, koji strahuju da bi njegov povratak u Bijelu kuću mogao ozbiljno ugroziti globalnu klimatsku diplomaciju.
Iako njegov dolazak nije ni bio predviđen, brojni pregovarači na summitu raspravljaju o tome može li se smisleno nastaviti s klimatskim dogovorima u njegovu odsustvu, s obzirom na najave mogućeg povlačenja SAD-a iz međunarodnih klimatskih sporazuma.
S obzirom na nedavno potvrđeno smanjenje američkih sredstava za klimatske projekte u inozemstvu, mnogi se pribojavaju dodatnog pada američke podrške klimatskim inicijativama.
Čitaj više
COP29 u sjeni Trumpovog povratka: Što slijedi za globalne klimatske ciljeve?
Trumpov povratak izaziva zabrinutost među klimatskim pregovaračima.
12.11.2024
Trump je pobijedio. Što sad?
Trump je u prvom mandatu ojačao američki protekcionizam, no njegov izbor donosi neizvjesnost u međunarodne odnose koji su neodvojivi od ekonomije.
06.11.2024
Osam godina Pariškog sporazuma: Jesmo li išta naučili iz klimatskih katastrofa?
Prošlo je osam godina otkako je Pariški sporazum o klimatskim promjenama stupio na snagu, a 4. studenog se obilježava i Svjetski dan klimatskih promjena.
04.11.2024
Flota sve opremljenija, no mladi teško idu u ribare
Oko dva posto od preko 100 tisuća hrvatskih obrta aktivno je u sektoru ribarstva i akvakulture.
07.11.2024
Profesor Neven Duić, sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, naglašava da, iako Trumpov stav prema klimatskim pitanjima može biti negativan, njegov utjecaj u prvom mandatu bio je prilično zanemariv.
"COP je konsensualna organizacija, procesi su spori i često se odvijaju bez konstruktivnog djelovanja SAD-a. Zapravo, Trump bi mogao nanijeti veću štetu kad bi aktivno sudjelovao na COP-u", rekao je Duić za Bloomberg Adriju.
"Upravo zato je CEO ExxonMobilea, Darren Woods, savjetovao da se ne izlazi iz Pariškog sporazuma, jer tko je vani, nema utjecaj", dodao je.
Dodatno, recentne vijesti o rekordnim ulaganjima Kine i Indije u obnovljive izvore pokazuju da su ključne svjetske ekonomije spremne nastaviti s klimatskim promjenama čak i bez SAD-a u punom angažmanu.
"Glavni naglasak u borbi protiv klimatskih promjena premješta se na tehnološko polje, s novim čistim tehnologijama koje imaju sve niže cijene. Ovi pozitivni trendovi manje ovise o političkim stavovima, što osigurava kontinuitet, bez obzira na političke promjene", navodi Duić.
Energetska tranzicija već je toliko napredovala da je zaustavljanje praktički nemoguće. Moguće je usporavanje, ali čak i to, smatra Duić, postaje sve manje vjerojatno.
Nedavna analiza Međunarodne agencije za energiju potvrđuje ovu tezu, ističući da su troškovi vjetroelektrana i solarne energije pali na rekordno niske razine, što čini obnovljive izvore konkurentnijima u svim dijelovima svijeta.
Uloga republikanskih država u energetskoj tranziciji
Kroz prijedlog zakona Inflation Reduction Act, administracija američkog predsjednika Joea Bidena uložila je milijarde dolara u tranziciju prema čistijoj energiji, što se odrazilo i na ekonomiju republikanskih država. Duić objašnjava kako će se one teško odreći tog novca, bez obzira na Trumpove planove.
"Ulazak jednog od najznačajnijih ljudi svjetske energetske tranzicije, Elona Muska, koji je jednom rukom porazio automobilski i naftnu industriju, upućuje da nema povratka", kaže Duić.
Naime, upravo republikanci počinju zahtijevati da SAD slijedi europski model uvođenjem ugljične carine, čime bi se zaštitila domaća proizvodnja.
Primjer iz SAD-a jasno pokazuje važnost političke stabilnosti u podršci obnovljivim izvorima energije. BloombergNEF-a procjenjuje da bi uklanjanje poreznih poticaja iz zakona o smanjenju inflacije smanjilo godišnju izgradnju čiste energije u SAD-u za 17 posto.
Ipak, Duić vjeruje da, iako politički preokreti mogu usporiti napredak, tranzicija prema obnovljivim izvorima postaje sve otpornija i neizbježna.
"To ukazuje na promjene u političkoj dinamici unutar SAD-a, gdje i sami konzervativci vide potrebu za prilagodbom ekonomije klimatskim izazovima", kaže Duić.
Izazovi klimatskog financiranja i pravične tranzicije
Glavna tema COP29 bit će klimatsko financiranje, pri čemu se očekuje prijedlog o izdvajanju bilijun dolara godišnje za podršku smanjenju emisija, prilagodbi i nadoknadi štete najugroženijim zemljama.
"Naglasak će biti na pravednoj tranziciji koja uključuje ljudska prava i pravičnu suradnju. Ipak, sumnjam da će doći do konkretnih financijskih tokova nakon ovog summita", skeptičan je Duić.
Njegov pesimizam temelji se na složenosti sustava donošenja odluka unutar COP-a, što potvrđuje i do sada spor napredak.
"COP funkcionira i bez SAD-a, što smo već vidjeli ranije. Iako spor, ovaj proces pregovora ostaje ključan jer nudi platformu za dugoročne dogovore", objašnjava Duić.
Globalni izazovi na putu prema zelenoj energiji
Borba protiv klimatskih promjena zahtijeva reorganizaciju globalne ekonomije, što stvara otpor među onima koji će biti najviše pogođeni.
"Proizvođači i opskrbljivači fosilnim gorivima, kao i proizvođači opreme koja koristi fosilna goriva, suočavaju se s gubitkom značaja, dok se pojavljuju novi globalni igrači vezani uz obnovljive izvore", kaže Duić.
Ovaj prijelaz, prema Duiću, mijenja ravnotežu moći u svjetskoj ekonomiji.
"Snage koje se opiru tranziciji imaju značajna financijska sredstva i koriste medije, društvene mreže i politički utjecaj kako bi usporile procese", upozorava Duić. Unatoč tome, promjene poput prelaska na obnovljive izvore postaju sve popularnije zbog stalnog pada cijena novih tehnologija.
Iako se na COP29 očekuju važni pregovori o napuštanju fosilnih goriva, međunarodnim tržištima ugljika i ubrzavanju klimatske prilagodbe, Duić ostaje skeptičan.
"Iako je dogovor na neku od ovih tema moguć, nisam previše optimističan. Ali tranzicija se nastavlja", vjeruje Duić.
Za kraj, upozorava da Trumpova politika, iako potencijalno destabilizirajuća, više neće moći zaustaviti globalne trendove koji su već pokrenuti.