Flota sve opremljenija, no mladi teško idu u ribare

Ribarstvo u Hrvata oduvijek je bilo neupitna, ali i kontradiktorna pojava. Očekuje se snažan fokus na more uz toliko dugu jadransku obalu, no ribarstvo se često više doživljavalo kao problematičan sektor zbog nedovoljno moderne opreme, cijena goriva, većih izlovljavajućih kapaciteta talijanskih kolega ili naprosto skupe ribe za domaće stanovništvo osim ako nije riječ o srdelama ili inćunima.

U razgovoru s predsjednikom Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore (HOK) Stjepanom Nedoklanom namjera nam je bila doznati što se trenutačno događa u tom sektoru u kojemu u ovome trenutku djeluje 2.392 obrta, a izazova ne nedostaje, od prereguliranosti do manjka želje među mladima da žive od bacanja mreže.

Broj obrta koji se bave ribarstvom stagnira | Pixsell

Stagnacija ribarskih obrta u Hrvatskoj

Broj obrta koji se bave djelatnostima ribarstva, ribolova i morskog ribolova, akvakulture i morske akvakulture u zadnje vrijeme stagnira, pa je tako prije godinu dana bilo četiri obrta više, a u kolovozu dva obrta manje no sada.

Po mišljenju Nedoklana, i tako relativno maleni broj obrta nije nimalo nebitan faktor u hrvatskom gospodarstvu. U Hrvatskoj, inače, ima više od 100 tisuća obrta.

"Prema trenutačno prikupljenim i obrađenim podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u 2023. godini ukupno je u gospodarskom ribolovu na moru iskrcano 55 tisuća kilograma ribe i drugih morskih organizama od čega najveći udio pripada grupi morskih organizama mala plava riba. U prvoj prodaji zabilježena je vrijednost od gotovo 60 milijuna eura, dok se u akvakulturi bilježi proizvodnja od 26 tisuća kilograma u vrijednosti većoj od 203 milijuna eura. U slatkovodnom ribolovu ulovljeno je oko 37 tisuća kilograma ribe. U prosjeku udio morskog ribolova u količini proizvodnje iznosi oko 70 posto dok u pogledu vrijednosti iznosi oko 25 posto, odnosno ukupna vrijednost proizvodnje u akvakulturi je tri puta veća od vrijednosti morskog ribolova, ponajviše zahvaljujući uzgoju plavoperajne tune", pojašnjava Nedoklan.

U prvoj polovici listopada u Zadru je održan 27. susret ribara HOK-a što je bila prigoda da se posveti pozornost temama koje muče ribare.

Nedoklan je nabrojao nekolicinu ključnih.

"Hrvatsko ribarstvo i akvakultura suočavaju se s brojnim izazovima poput konstantnog prilagođavanja europskim propisima i općenite prereguliranosti sektora, kao i klimatskih promjena koje su uzrok povećanju temperature mora te promjene biologije mora što u konačnici dovodi do nedostatka ribe.  Uz to, kao i u većini ostalih sektora, veliki je problem nedostatak radne snage i nedostatak motivacije mladih za ulazak u ovaj sektor".

Ribarstvo muči nedostatak radne snage i motivacije mladih | Pixsell

Jednostavnije i profitabilnije gospodarske grane čini se da odvlače mlade ljude od pomisli na život od ribarenja.

"Uvođenje mladih ljudi u ribarstvo je vrlo izazovno, osobito kada su druge grane gospodarstva, a ponajviše turizam, daleko jednostavnije i profitabilnije. Izuzetno je važno educirati i informirati mlađe naraštaje, ali teško ih je motivirati i uvesti u sektor ribarstva. To mora biti specifično određenje i velika želja, najčešće naslijeđena od obitelji. I za one koji vole ribarstvo ono je teško, no oni koji ga vole, vole ga najviše na svijetu", smatra Nedoklan.

EU fondovi za modernizaciju ribarstva

Koliko uopće mogu dobrobiti ribara pomoći europski fondovi? 

"Doista su velika sredstva omogućena na taj način našem sektoru. Ribari su informirani i upućeni, a ukoliko to nisu mi se pobrinemo da jesu i s Upravom za ribarstvo imamo u tom smislu dobru suradnju. Olakšavanje pristupa sredstvima iz europskih fondova svakako je uvijek dobrodošla pomoć, a ubrzanje obrade zahtjeva i isplate novaca su prijeko potrebni. To je i jedan od ključnih zahtjeva našeg ovogodišnjeg susreta u Zadru. Najbolje se uspoređivati sa sobom da bi se ocijenio napredak, a ono što je sigurno je da smo daleko opremljeniji i modernizirani nego što smo bili prije.  Tu nam, naravno, puno pomažu europski fondovi, primjerice za opremanje brodova, pogotovo u dijelu sigurnosti posade, kao i moderniziranje različitih sustava na brodovima", kaže Nedoklan.

Europski fondovi pomogli su modernizirati ribarstvo u Hrvatskoj | Pixsell

Zadarski susret Ceha za ribarstvo i akvakulturu iznjedrio je nekoliko zahtjeva prema nadležnim državnim tijelima za unaprjeđenje stanja i perspektive.

"Oni nisu ni približno dovoljni, no rezime su osnovnog što muči hrvatske ribare. Naime, potrebna je brža administrativna obrada zahtjeva i isplata mjera i potpora u ribarstvu. Neophodno je izjednačavanje uvjeta zapošljavanja radne snage u ribarstvu s drugim deficitarnim zanimanjima. Ključno je  intenziviranje aktivnosti izrada pravilnika i karti zaštićenih područja te kontinuirano sudjelovanje predstavnika ribara u tom procesu. Potrebno je pojednostaviti i rasteretiti administrativne obaveze pri obavljanju ribarske djelatnosti, a u cilju očuvanja i poticanja marikulture važno je nastaviti aktivnosti ublažavanja šteta nastalih predacijom orade na uzgajalištima dagnji i kamenica", napominje Nedoklan.

Klimatske promjene prijetnja ribarstvu

Klimatske promjene, očekivano, imaju veliki utjecaj na ribarstvo jer su od potencijalne opasnosti brzo prerasle u stvarnu prijetnju.

"Klimatske promjene uzrokuju povećanje temperature mora, pa su tako ove godine, primjerice, malostonski školjkari imali veliki pomor školjaka. Pokušavaju se ublažiti ti izazovi te se stalno surađuje sa znanstvenom zajednicom, izrađuju se studije koje bi mogle biti od pomoći pri uzgoju i slično. Nažalost, vidimo da je nešto što je imalo potencijal opasnosti doista u samo koju godinu preraslo u ozbiljnu prijetnju i tako se moramo i odnositi prema klimatskim promjenama", smatra predsjednik ceha.

Zbog zagrijavanja mora dolazi do pomora riba | Pixsell

Jedan od mogućih aspekata razvojnog puta za ribare je i korištenje zelene energije.

"Naravno da su ribari zainteresirani i upoznati s korištenjem zelene energije, no otvoreno je pitanje je koliko za to imamo prostora. Kod nas sve više raste svijest za održivim ribarstvom i očuvanjem okoliša, a time i spoznaja kako je važno koristiti te vrste energije. Ribari osluškuju, analiziraju i traže načine, pa tako imamo različite programe koji nam pomažu pri kupnji novih pogonskih strojeva koji su nama isplativiji i manje zagađuju okoliš, a koristimo i solarne panele koji pune baterije za pomoćne motore. Svakako moramo težiti održivom ribarstvu i tražiti rješenja u tom smislu", navodi Nedoklan.

WWF Adria: Alarmantno stanje ribljih vrsta u Jadranu i rijekama Prema WWF Adriji, u posljednjih 50 godina nestalo je više od 80 posto slatkovodnih riba u Adria regiji, dok je riblji fond u Jadranu također u opasnosti zbog prekomjernog izlova - trenutno se lovi dvostruko više ribe nego što je održivo. Najugroženiji su morski psi i raže, od kojih je 37 vrsta u najvišim kategorijama ugroženosti. Klimatske promjene i invazivne vrste, poput ribe lava, dodatno ugrožavaju morski ekosustav. WWF upozorava da će bez hitnih mjera riblji fondovi ključni za ekosustav i lokalnu ekonomiju biti ozbiljno narušeni.