ESLJP: BiH je etnokracija, a ne demokracija

Konstitutivni narodi zauzimaju povlašten položaj u trenutnom političkom sustavu Bosne i Hercegovine, utvrdio je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) koji tu zemlju naziva etnokracijom, a ne demokracijom. Sud je u presudi u predmetu Slavena Kovačevića protiv BiH naglasio da bi izborni proces trebao biti temeljen na političkim, a ne etničkim kriterijima.

Sud je donio odluku sa šest glasova za i jednim protiv, zaključivši da je članak 1. Protokola br. 12, koji zabranjuje opću diskriminaciju, prekršen jer Kovačević nije pravilno zastupljen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH. Naime, samo osobe koje se izjasne kao pripadnici neke od triju dominantnih etničkih skupina mogu se kandidirati za Dom naroda i Predsjedništvo, piše Hina.

Kandidate iz Republike Srpske biraju srpski članovi Doma naroda i Predsjedništva, dok se bošnjački i hrvatski pripadnici tih tijela biraju samo iz Federacije. Kovačević, koji se etnički ne izjašnjava i živi u Sarajevu, nije se mogao kandidirati jer kandidati koji su se slagali s njegovim političkim stajalištima nisu dolazili iz "odgovarajućeg" entiteta ili etničkog podrijetla.

Sud je utvrdio da je trenutačni politički sustav naglasio etničku zastupljenost više nego političke, ekonomske ili društvene čimbenike, što je pojačalo etničke podjele u zemlji i narušilo demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) imaju povlašteni status u ovom sustavu.

Sud ističe da bi izborni proces trebao biti temeljen na političkim, a ne etničkim kriterijima. Europski sud za ljudska prava zaključuje da je potrebno smanjiti utjecaj nacionalnog predstavljanja u javnim institucijama zemlje. Čak i ako postoji neki oblik etničkog predstavljanja, on bi trebao biti sekundaran političkom predstavljanju, ne smije diskriminirati ostale građane BiH i trebao bi obuhvaćati sve etničke skupine u cijeloj državi.

Sud navodi da se članovi Predsjedništva BiH moraju birati na području cijele države, a ne iz entiteta | Depositphotos

Suci su podsjetili i na prethodne presude protiv BiH, uključujući poznatu presudu Sejdić-Finci, prema kojoj Romi i Židovi ne mogu zauzeti vodeće pozicije u državi. Međutim, nijedna od pet ranijih presuda ESLJP-a još uvijek nije provedena u izbornoj reformi.

Presuda je prošla sa šest glasova sudaca za, uključujući i suca iz BiH Farisa Vejabovića, dok je predsjedavajuća sudskog vijeća Gabriele Kucsko-Stadlmayer bila protiv, uz posebno mišljenje. Ona je istaknula da rješenje za politički disbalans trebaju donijeti strane unutar BiH.

Različite interpretacije presude Europskog suda za ljudska prava već su se pojavile na portalima u Bosni i Hercegovini. Zagovornici građanske države tvrde da ta odluka znači da je potrebno uspostaviti jednu izbornu jedinicu za Predsjedništvo BiH i državni Dom naroda. No hrvatski i srpski lideri u BiH odmah su se usprotivili toj ideji.

Unatoč pet prethodnih presuda Europskog suda, još se uvijek inzistira na provedbi odluke Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, kojom se traži osiguranje legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda bez mogućnosti preglasavanja, što posebno naglašavaju Hrvati.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar