.webp){kind=icon}
Ruska invazija na Ukrajinu ogolila je duboki razdor među čelnicima Hrvatske i dala dobar uvid u to kako je rat pomrsio političku računicu diljem Europe i potkopao jedinstvo unutar Sjevernoatlantskog saveza (NATO).
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je ranije ovog tjedna da nijedan zastupnik u Hrvatskoj ne bi smio odobriti pristupanje Finske i Švedske NATO-u prije nego što Zapad pomogne Hrvatima u Bosni i Hercegovini jer će ga inače proglasiti "izdajnikom". Milanovićeva je uloga uglavnom ceremonijalna, iako formalno zapovijeda oružanim snagama zemlje.
Predsjednikovi oštri komentari doveli su do eskalacije javne svađe s premijerom Andrejem Plenkovićem, njegovim glavnim političkim suparnikom u posljednje dvije godine. Premijer, koji ima izvršne ovlasti, optužio je predsjednika da se svojim komentarima stavio na stranu Kremlja.
"Stav protiv širenja NATO-a proruski je stav", rekao je Plenković novinarima u Zagrebu u ponedjeljak navečer nakon sastanka s najvišim vodstvom svoje stranke. “Ovo je katastrofa i vrlo je štetnu za Hrvatsku”, poručio je.
Potreseni odnosi
Sukob na najvišoj političkoj razini najsvježija je demonstracija kako su ratne ambicije Rusije uzdrmale odnose u zemljama daleko od prve linije fronta. U Njemačkoj je kancelar Olaf Scholz morao objašnjavati veze svoje stranke s Moskvom u prošlosti, dok su Finska i Švedska napustile politiku neutralnosti koje su se držale tijekom Hladnog rata kako bi se pridružila NATO-u.
Sukob u Zagrebu mogao bi potkopati prošlotjedno inzistiranje glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga koji je rekao da će savez dvije nordijske države dočekati "raširenih ruku". O primanju novih članova odlučuje se konsenzusom, nakon konzultacija među zemljama članicama.
Milanović, i sam bivši premijer i još uvijek najpopularniji hrvatski političar, osudio je rusku agresiju. No, također je kritizirao premijerovu gorljivu potporu Kijevu kao neodgovornu u svjetlu rizika od proširenog rata s Kremljom.
Predsjednikova primjedba prošlog mjeseca kako je Ukrajina "korumpirana država" primorala je premijera da se ispriča vladi u Kijevu i proširila razdor između njih dvojice, a Plenković je implicirao da je Milanović "ruski agent".
Premijer je rekao da je svađa prekinula sve komunikacijske kanale među njima, a taj razdor mogao bi skupo stajati zemlju koja želi usvojiti euro već sljedeće godine i ući u Schengen.
Žarko Puhovski, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, svalio je krivnju na predsjednika i rekao da njegovi istupi predstavljaju rizik za Hrvatsku.
"Milanovićeva je dužnost da uskladi i stabilizira rad institucija, ali ono što on radi je upravo suprotno", rekao je Puhovski u intervjuu. “U onome što je u biti osobni sukob izdignut na državnu razinu, on riskira dobru poziciju koju Hrvatska ima u Europi i šteti ugledu zemlje.”
