.webp){kind=icon}
Ukrajinska ofenziva, sada u ovom sada trenutku, bi značila definitivno samoubojstvo unatoč inzistiranju Zapada. Razlog su nepovoljni klimatski elementi, prvenstveno blato koje je trenutačno strahovito veliko i duboko, pa bi bilo potrebno pričekati bolje vremenske uvjete, kada će tlo biti dovoljno čvrsto za takav korak izjavio je vojni analitičar Marinko Ogorec.
Ukrajinske snage gotovo pet mjeseci vrše upade na poluotok Kinburn na jugu Ukrajine i duž Dnjepra, što je močvarno zemljište gdje Ukrajinci prelaze rijeku koja je inače nepovoljna za prijelaz, izjavio je profesor s Fakulteta političkih znanosti (FPZ) Robert Barić u programu Hrvatske televizije.
Profesor navodi kako postoji nekoliko mjesta gdje bi bilo moguće napraviti prijelaz preko rijeke Dnjepar "i to znaju obje strane, ali to nije početak velike proljetne ofenzive. To su aktivnosti koje već traju pet mjeseci i nastavit će se", izjavio je Barić
Čitaj više
Finska postala 31. članica NATO-a
Zajedno sa Švedskom skandinavska država zatražila je članstvo nakon ruskog napada na Ukrajinu.
04.04.2023
Otklonjena posljednja prepreka Finskom pristupanju NATO-u
Turski parlament izglasao je da se Finskoj odobri članstvo u NATO-u, čime Finska postaje 31. članica saveza.
31.03.2023
Počela potraga za novim glavnim tajnikom NATO-a
NATO su do sada vodili muškarci iz zapadne Europe i mnogi misle da je vrijeme za nasljednicu i to s europskog istoka.
14.02.2023
BiH od Hrvatske i Crne Gore traži aktivnije lobiranje za pristup u NATO
BiH ima odobren MAP za članstvo u NATO-u, no nije definiran vremenski okvir za punopravno članstvo.
15.02.2023
Bahmut je simbol za obje strane – dok za Ukrajince predstavlja snagu otpora, za Rusiju predstavlja vojnu nadmoć koju "ne uspijevaju do kraja realizirati", pojašnjava vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić. Dodaje kako su se svi pozicionirali na Bahmut te da se ondje događaju najveća ratna djelovanja.
"Ofenziva će definirati u kojem će smjeru ići cijeli rat. Na kraju krajeva, ona će definirati što će se dogoditi kasnije. Ona će definirati i političke odluke u zapadnim zemljama, a isto tako će definirati i političke odluke u Rusiji i ruskim saveznicima", objasnio je Ogorec.
Ivan Kaunov
Prema mišljenju vanjskopolitičkog analitičara, Ukrajina neće tako skoro u okrilje NATO-a iz jednostavnog razloga što sve članice NATO-a moraju imati jednako mišljenje o njezinu pristupanju, ratificirano u nacionalnim parlamentima zemalja članica. U takvom slučaju radilo bi se o redovnom postupku, a ne ubrzanom, pojasnio je analitičar.
"Možemo reći da je ovo što se pokušalo napraviti sa Švedskom i Finskom, da je to trebao biti ubrzani postupak. To su zemlje koje zapravo nisu imale što pregovarati, one su usklađene sa svim zapadnim standardima", rekao je Avdagić.
Ističe kako se to ne može očekivati u skoroj budućnosti, čak i kad bi se sve zemlje članice složile, a Ogorec potez ukrajinskog pristupanja NATO-u vidi kao znak da Rusija u konačnici ratuje s NATO-om.
"Iza toga odmah kreću nuklearni potencijali. S jedne i s druge strane. Nitko nije lud da na takvo nešto pristane, pogotovo ne od zemalja članica NATO-a. Ta opcija ne dolazi u obzir. Ukrajina će moći očekivati ulazak u NATO dugo nakon završetka rata", objasnio je.
Novi glavni tajnik NATO-a
Razgovaralo se i o pitanju nasljednika glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga i mogućnosti da ga naslijedi upravo hrvatski premijer Andrej Plenković, što je profesor FPZ-a okarakterizirao vrlo nevjerojatnim.
"Ja sam i prije izrazio skeptičnost da bi itko iz Hrvatske mogao preuzeti to djelovanje. Gleda se ne samo koliko je netko sposoban za to mjesto, već i što ta zemlja znači u NATO-u. Ako pogledate sve zemlje iz kojih su dolazili glavni tajnici NATO-a, one se zalažu u NATO-u, imaju utjecaj, a što radi Hrvatska? Nemam baš pozitivno mišljenje", rekao je Barić.
Ni vanjskopolitički analitičar nije pokazao pretjeran entuzijazam po pitanju Plenkovićeva preuzimanja pozicije prvog čovjeka NATO-a, no iz dvije zemlje Istočne Europe ipak vidi kredibilne kandidate za mjesto glavnog tajnika koji će naslijediti Stoltenberga, a to su Rumunjska i Poljska, no nije precizirao o kome se točno radi.
"Ne vjerujem da će premijer Plenković postati novi tajnik NATO-a jer smatram da on nije zainteresiran za tu funkciju. Čini mi se da je usmjeren da osvoji još jedne parlamentarne izbore", zaključio je Avdagić.
