.webp){kind=icon}
Na francuskim parlamentarnim izborima protekloga vikenda predsjednik Emmanuel Macron ušao je u povijest, no ne kako je želio.
Macron je postao prvi francuski predsjednik u nekoliko desetljeća koji nije uspio ostvariti apsolutnu većinu u parlamentu. Njegov centristički savez ostaje najbrojnija skupina, no bez potrebnih 289 mjesta kojima bi komotno mogao provoditi svoje reformske planove. Tako povećanje dobi umirovljenja ili porezna reforma postaju upitni.
"Ova je situacija rizik za našu zemlju uslijed izazova s kojima se suočavamo na nacionalnoj i međunarodnoj pozornici. Moraju biti mogući pravi kompromisi za dobrobit Francuske", izjavila je nakon rezultata izbora francuska premijerka Élisabeth Borne.
Bloomberg
Macron ima potporu 245 zastupnika, a druga je skupina po brojnosti ljevičarska koalicija Nupes koja je dobila 131 parlamentarno mjesto. Krajnja desnica prošla je bolje od očekivanja, osvojivši 89 mjesta, dok je desnom centru pripalo tek 61 mjesto.
Morat će doći i do promjena u vladi. Tri ministra nisu uspjela izboriti parlamentarno mjesto, pa će svoja ministarska mjesta morati prepustiti drugima.
Potpora Macronu pala je u pet godina nakon protesta protiv mirovinske reforme, socijalnih nejednakosti i upravljanja pandemijskom krizom.
Francuski parlamentarni rezultati dovode je u situaciju sličniju ostalim velikim članicama Europske unije – Njemačke, Španjolske i Italije – gdje lideri nemaju tako čvrstu potporu u parlamentima svojih zemalja.
Lisa Thomas-Darbois, analitičarka u pariškom institutu Montaigne, kaže kako će se predstavnici i krajnje ljevice i krajnje desnice snažno opirati gotovo svakom prijedlogu vlade.
Ono što Macron možda može postići je graditi saveze na pojedinim temama, kao što bi mogao s desnim centrom oko podizanja dobne granice za umirovljenje.
Ako to ne bude funkcioniralo, Macron će možda biti u iskušenju iskoristiti odredbu ustava koja mu ostavlja mogućnost da u određenim uvjetima nametne željeni zakon bez potpore parlamenta. To je nerijetko činio socijalistički premijer Michel Rocard osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je također imao problema s potporom u parlamentu.
Povjesničar Jean Garrigues, koji se bavi francuskom politikom, kaže pak kako bi rezultati parlamentarnih izbora zapravo za Macrona mogli biti prikriveni blagoslov.
"Ovo bi predsjednika moglo prisiliti na pregovaranje, čime bi uklonio sadašnji imidž političke samodostatnosti koji ga prati otkako je postao predsjednik", smatra Garrigues.
