.webp){kind=icon}
U sjeni rasprave o obuci ukrajinskih vojnika (koja je odbijena) u Hrvatskoj je u petak na izvanrednoj sjednici Sabora usvojen Zakon o dodatnom porezu na dobit te još nekoliko financijskih zakona.
Žrtvama poreza na ekstraprofite postale su sve tvrtke, neovisno od djelatnosti, koje su u 2022. imale godišnji prihod veći od 300 milijuna kuna, i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek. Za uvođenje novog poreza izjasnilo se 96 zastupnika, a protiv je bilo njih 37.
Porez je jednokratan, a iz Vlade tvrde kako će prikupljena sredstva u prvom redu ići za potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima.
Paket financijskih zakona
Izglasano je i nekoliko financijskih zakona, među kojima su i izmjene Zakona o kreditnim institucijama, kako bi se osiguralo da od 1. siječnja 2023. godine Europska središnja banka (ECB) može obavljati nadzor kreditnih institucija u Hrvatskoj.
Izmijenjen je i Zakon o porezu na dohodak, pa se plaće više ne moraju obvezno isplaćivati na tekući račun. Sustav porezne uprave sada je povezan tako da to nije nužno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, pa se obveza ukida, obrazložili su iz Vlade.
Hina prenosi kako je Sabor donio i dva zakona kojima se, nakon što je Hrvatska postala članica šengenskog prostora, stvaraju pretpostavke za primjenu šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, izmjene zakona o strancima i o nadzoru državne granice.
Prošao i Zakon o radu
Sa 77 glasova za i 54 protiv, usvojene su izmjene Zakona o radu (ZOR) koji donosi niz novina u uređenju pojedinih prava i obveza iz radnih odnosa.
Jasno se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno, povećava satnica za rad nedjeljom, odnosno propisuju da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više.
Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada. Prihvaćanjem amandmana HDZ-a s prvotno predloženih 10 na sedam radnih dana mjesečno skraćuje se rok nakon kojeg je poslodavac dužan naknaditi troškove rada na izdvojenom radnom mjestu.
Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca, što je dosad bio slučaj. Propisano je da se plaća ugovara u bruto iznosu i isplaćuje na transakcijski račun radnika.
Zakonom se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) s ciljem zaštite takvih radnika.
Uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje starijih radnika u radnom odnosu.
Nove odredbe stupaju na snagu početkom iduće godine, osim dijela oko regulacije platformskog rada koji stupa na snagu 1. siječnja 2024.
