Porez na dobit mogao bi donijeti rekordni prihod za proračun

Bura koju je podigao prijedlog poreza na ekstradobit predstavljen prošlog tjedna nije se, čak niti uz produljeni vikend, smirila u domaćim poduzetničkim krugovima. Jednostavni izračuni pokazuju kako bi prihodi od poreza na dobit ove godine mogli debelo nadmašiti rekordnu 2008. godinu. Ne bude li prevelikih iznenađenja, država bi od tog poreza ove godine mogla uprihoditi gotovo 14 milijardi kuna.

To je 30-ak posto više nego dosad rekordne 2008. godine kad je tim porezom prikupljeno 10,6 milijardi. Dosezanje iznosa od 14 milijardi ovisi o puno faktora i konačan iznos novca koji će se sliti u proračun mogao bi biti manji, no, ne dođe li do nekakvih posebnih poremećaja, raniji rekord svakako će biti nadmašen, samo je pitanje za koliko.

Ministar financija Marko Primorac prošlog je tjedna konkretizirao ranije najave oko uvođenja posebnog jednokratnog poreza na dobit. Prema aktualnom prijedlogu, koji se nalazi u javnoj raspravi, kompanije koje će ove godine ostvariti prihode veće od 300 milijuna kuna i čija je dobit za više od 20 posto veća od četverogodišnjeg prosjeka zahvatit će škare posebnog poreza od 33 posto za ostvarenu ekstra dobit.

Za razliku od većine članica Europske unije, gdje je porez na ekstra profit ograničen na kompanije iz energetskog sektora, kod nas bi se on primjenjivao na sve tvrtke, što je i glavni kamen spoticanja između vlasti i poslodavaca. U Vladi su procijenili kako bi oko 200 kompanija moralo platiti dodatni namet i predviđaju da bi se njime prikupilo dodatne dvije milijarde kuna. Podaci Financijske agencije pokazuju kako je u 2021. gotovo 350 kompanija ostvarilo prihode više od 300 milijuna kuna. Taj broj bi, zbog općeg rasta cijena i činjenice da su efekti pandemije ove godine gotovo zanemarivi, ove godine mogao biti i viši.

Vladinu procjenu stavili smo u odnos s prihodima od poreza na dobit prikupljenim u prošlim godinama i za početak izračunali kako bi zahvaljujući posebnom porezu prihodi od poreza na dobit bili povećani za 15 do 20 posto više nego što bi bili bez njega. Podaci o proračunskim prihodima za proteklih 12 godina pokazuju da se od poreza na dobit u dugom polugodištu uglavnom prikupi oko 70 do 80 posto prihoda ostvarenih od istog poreza u prvih pola godine.

Podaci Ministarstva financija pokazuju kako je od poreza na dobit u prvih šest mjeseci ove godine prikupljena 6,81 milijarda kuna. Ako se pretpostavi da bi u drugom dijelu godine oni mogli iznositi 75 posto tog iznosa, to bi značilo dodatnih 5,11 milijardi, odnosno sveukupno 11,9 milijardi kuna za cijelu godinu. Na to treba dodati još spomenutih dvije milijarde kuna na koliko Primorčev tim procjenjuje prihode od posebnog poreza i dolazimo do gotovo 14 milijardi kuna.

U Vladi su rekli kako računaju da će zakon o porezu na poseban porez biti prihvaćen u parlamentu te da čak očekuju podršku oporbe. Konačni iznos koji će biti uplaćen u proračun ovisi o tome kako će kompanije poslovati i hoće li prilagođavati svoje poslovanje. Ministar Primorac je rekao kako u Vladi nemaju ništa protiv ako potencijalni porezni obveznici povećaju svoje rashode kako bi smanjili potencijalnu poreznu obvezu, tako da, primjerice, radnicima isplate neke neoporezive primitke.

Unatoč rekordnom iznosu, udio kojeg prihodi od poreza na dobit čine u ukupnim proračunskim poreznim prihodima ne bi posebno iskakao iz dugogodišnjih prosjeka. Posljednjih 12 godina porez na dobit čini između pet i sedam posto ukupnih proračunskih prihoda. Bez poreza na ekstradobit, s procijenjenih 11,9 milijardi kuna, on bi ove godine činio oko sedam posto planiranih prihoda, a zajedno s posebnim porezom to raste na 8,2 posto.

Udio jest najveći u više od deset godina, no 2008. i 2009. porezom na dobit je namaknuto, redom, 9,1 i 8,5 posto proračunskih prihoda, tako da bi i redovan i poseban porez na dobit ove godine još uvijek bili u nekim razumnim granicama, barem ako se gleda njihov udio u ukupnim proračunskim prihodima. Rekordan apsolutni iznos dobrim je dijelom posljedica općeg rasta cijena, što automatski povećava financijske rezultate kompanija, pa time i iznos poreza koji trebaju plaćati, i treba ih gledati s time u vidu.

Poseban porez na dobit i jest posljedica snažnog rasta cijena, posebno energenata, što je dovelo do enormnih zarada energetskih kompanija i zbog čega su u Bruxellesu državama članicama Unije predložili uvođenje poreza na ekstradobit. Vlada s planirane dodatne dvije milijarde kuna prihoda želi začepiti proračunsku rupu koja je nastala i radi uvođenja brojnih mjera pomoći kako građanima tako i poduzetnicima. Reakcija poduzetnika proteklih nekoliko dana pokazuje da bi oni rado da vlasti rupu začepe racionalnijim raspolaganjem novcem u proračunu, a ne onim što oni smatraju nepravednim povećavanjem čepa.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar