.webp){kind=icon}
Nije nepoznato da biznis i politika idu ruku pod ruku te da gospodarstvenici teško raskidaju jednom sklopljene političke veze. U politici gospodarstvenici vide prostor za jačanje svojeg biznisa, dok se kunu u namjeru da svoje poslovne vještine žele iskoristiti za unapređenje ekonomskog stanja u državi.
Konstitutivna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) održana je u utorak 15. studenog u Banja Luci, a u skupštinske klupe su stigli neki od poznatijih tamošnjih biznismena političara, kao i nekoliko novih koji dosad nisu bili istaknutiji u visokoj politici.
Među najpoznatijim biznismenima političarima u NSRS-u svakako su Milan Radović, Vojin Mitrović i Zoran Stevanović.
Milan Radović | Milan Radović Facebook
Milan Radović je na listi Srpske demokratske stranke (SDS) osvojio zastupničko mjesto u NSRS-u, a zastupnik te stranke je bio i u prošlom mandatu, nakon što je napustio Demokratski narodni savez (DNS). U imovinskoj kartici 2018. naveo je da drži imovinu vrijednu 10,6 milijuna konvertibilnih maraka. Prije nego se aktivno počeo baviti politikom, Radović je bio suvlasnik i direktor Nove banke, iz koje je izašao 2018. godine. Trenutno je vlasnik jednog od najpoznatijih restorana u Banja Luci, Stare Ade. Prema službenom financijskom izvješću, spomenuti restoran je prošlu godinu završio s prihodima od 3,7 milijuna i neto dobiti od 473.895 konvertibilnih maraka.
Radović je 2019. godine s talijanskim vinarom Marcom Fantinelijem, banjalučkim biznismenom Vedranom Jarićem i drugim osobama osnovao kompaniju Balkan Agriculture Invest, ali podaci pokazuju da taj biznis nije zaživio.
Vojin Mitrović | N1
Vojin Mitrović, još uvijek aktualni ministar transporta i komunikacija u Vijeću ministara BiH, zastupnički mandat u NSRS-u osvojio je na listi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). U Mitrovićevoj imovinskoj kartici iz 2018. godine pobrojana je imovina vrijednosti oko 4,1 milijun maraka. U vlasništvu Mitrovićeve obitelji je kompanija Oktan-promet, koja je lani imala promet od 1,3 milijuna maraka, a dobit od 846.517 maraka. Vlasnik ili suvlasnik je i drugih kompanija, među kojima je i Šipad-Komerc, čija su djelatnost poslovi s nekretninama, a prihodi te firme lani su iznosili 183.748 maraka, odnosno dobit 53.592 marke.
Zoran Stevanović je dugogodišnji (grado)načelnik Zvornika, a sada je osvojio zastupnički mandat kao kandidat SNSD-a. Imovina mu je u posljednjoj imovinskoj kartici procijenjena na 1,8 milijuna konvertibilnih maraka, a naveo je vlasništvo i suvlasništvo u četiri firme u BiH i Srbiji, koje se većinom bave građevinarstvom i trgovinom. Među vodećim kompanijama mu je Lorena iz Zvornika, koja je lani imala prihode od 706.592 marke, a dobit od 52.008 maraka.
Zoran Stevanović | Zoran Stevanović Facebook
Među budućim poslanicima je i Milan Milaković iz SPS-a koji je 2020. godine izabran u gradsku banjalučku skupštinu. Njegova imovinska kartica pokazuje da posjeduje kompaniju Studio Design, procijenjenu na pet milijuna maraka. Prošlu je godinu ta firma, registrirana za djelatnost štampanja, imala prihod od 7,6 milijuna, a dobit od milijun maraka.
U zastupničke klupe na republičkoj razini će i biznismen Slavenko Ristić koji preko kompanije Balkan Global ima suvlasništvo u Tehničkom remontu Bratunac (TRB), poznatom po proizvodnji oružja i oklopnih vozila. TRB je lani imao prihode od 15,9 milijuna maraka, a dobit od 259.859 maraka. S druge strane, njegova kompanija Balkan Global prijavila je gubitak od 1,4 milijuna maraka, ali je njena tvrtka kći Elvaco MetPro poslovala pozitivno s prihodima od 6,1 milijun maraka i dobiti od 29.340 maraka. Posjeduje i firmu TRB Adventure, koja je također prikazala gubitak, od 56.323 marke. Iako je prošle godine sudjelovao u osnivanju nove stranke (Republičke stranke Srpske, RSS), Ristić je na izborima bio na listi SNSD-a.
Slavenko Ristić | Slavenko Ristić Facebook
S istoka Republike Srpske u parlament stižu Aco Stanišić (Demokratski savez, DEMOS) te Predrag Nešić i Nikolina Šljivić iz DNS-a, a svi u obiteljskom vlasništvu drže razvijene biznise.
Obitelj Ace Stanišića vlasnik je kompanije Stanišić u Palama, koja se bavi proizvodnjom, uslugama, unutrašnjom i vanjskom trgovinom. Osnovna djelatnost joj je proizvodnja stolarije i drugih elemenata. Lani je imala prihode od 10,1 milijun maraka, a dobit od 2,7 milijuna maraka. Iz registra gospodarskih subjekata vidljivo je kako ta tvrtka drži suvlasništvo i u kompaniji Energana u Trebinju, koja je prošle godine prijavila prihode od 2,9 milijuna i neto profit od 397.979 maraka. Aco Stanišić je aktualni direktor Elektrodistribucije Pale, a u imovinskoj kartici 2020. godine naveo je da mu imovina vrijedi 882.060 konvertibilnih maraka.
Aco Stanišić | Aco Stanišić Facebook
Predrag Nešić, brat predsjednika DNS-a i bivšeg direktora Puteva RS Nenada Nešića, vlasnik je kompanije za trgovinu na malo N Trade. Prošlu je godine ta tvrtka imala prihod od 2,6 milijuna i dobit od 57.438 maraka. U imovinskoj kartici 2020. godine Nešić je naveo kako kompanija vrijedi 8,1 milijun konvertibilnih maraka. Imaju udio i u poduzeću Energoinvest automatika u Istočnom Sarajevu.
Nikolina Šljivić je 2020. godine u imovinskoj kartici navela kako posjeduje imovinu od 432.000 konvertibilnih marki. Izabrana je u lokalni parlament u Palama, a u vlasništvu njene obitelji je kompanija XXX Pale koja se bavi obradom drveta i čiji su računi nekoliko puta ove godine bili blokirani te nisu dostupni financijski podaci o poslovanju posljednjih godina. Do 2016. je vidljivo da je ta firma imala milijunske prihode.
Nikolina Šljivić | Nikolina Šljivić Facebook
Politički angažman u sprezi s materijalnim interesom
Vehid Šehić, predsjednik koalicije Pod lupom, za Bloomberg Adriju kaže da je politički angažman mnogih kandidata u vezi s političkim interesom, iza kojeg stoji materijalni interes.
"Zato imamo neuspješne politike, odustalo se od vođenja računa o općem interesu svih građana. Ne treba nikog čuditi zašto na kandidatskim listama imamo biznismene, doktore, jer upravo je politika najunosnije i najsigurnije zanimanje gdje mogu ostvariti veliku materijalnu korist. To je pokazatelj i nedostatka moralnih vrijednosti u društvu", naglašava Šehić.
Dodaje kako je teško povjerovati kada biznismeni kažu da iskustvo žele iskoristiti za poboljšanje ekonomskog stanja u državi, mada ne treba generalizirati.
"Uvijek prevladavaju oni koji žele iskoristiti položaj da svojoj firmi omoguće dobivanje poslova na javnim natječajima. Stranke imaju svoje gospodarstvenike koji imaju povlašten položaj, nemamo konkurentno tržište jer se zna da posao dobivaju oni bliski strankama i onda je to izvor političke korupcije", kaže Šehić.
Za predizbornu kampanju kaže da je bila sve osim predizborne. "U Izbornom zakonu piše da politički subjekti prezentiraju svoje programe, a toga smo vidjeli najmanje, sve se svodilo na diskvalifikaciju političkih protivnika, a to nije svojstveno državi koja sutra želi postati članica Europske unije", ističe Šehić.
To je, dodaje, dokaz da u BiH ne postoje odgovorni političari i stranke, već da postoje interesne grupe čiji je cilj doći do vlasti i dijeliti između sebe izborni rezultat kako bi kontrolirali javna poduzeća i institucije.
Izbore ne ocjenjuje slobodnim i poštenim, ističući da je dominirao lažni patriotizam, a ne poštovanje građana i zakona.
