.webp){kind=icon}
Mađarski premijer Viktor Orbán uveo je drugo izvanredno stanje, ovaj put radi saniranja posljedica rata u Ukrajini, a prvo izvanredno stanje povezano s pandemijom koronavirusa istječe u utorak idućeg tjedna. "Svijet je na rubu gospodarske krize. Mađarska mora ostati po strani u ovom ratu i štititi financijsku sigurnost svojih obitelji", objavio je na Facebooku mađarski čelnik.
Drugo izvanredno stanje uveo je samo je dio njegovog programa kojim planira razmontirati demokratske institucije i preuzeti potpunu kontrolu nad zemljom.
Kako je rekao poznatim američkim desničarima prošlog tjedna na konferenciji konzervativaca u Budimpešti (koja je uključivala videoporuke voditelja Fox Newsa Tuckera Carlsona i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa), program uključuje izgradnju vlastitih medija i institucija. Proučio je kako to, prije svega, znači odbacivanje uspostavljenih političkih normi kako bi "igrali po vlastitim pravilima".
Čak i prije ceremonije prisege svojeg kabineta u utorak, 58-godišnji čelnik Mađarske taj je plan počeo provoditi u djelo promjenom Ustava kojom će svojoj Vladi omogućiti vlast dekretom u hitnim slučajevima i dajući svom šefu osoblja nadzor nad državnim obavještajnim službama. Njegovi kritičari kažu da ti potezi dodatno pooštravaju njegovu kontrolu nad državom.
"Ne smije nas obeshrabriti to što se na nas viče, što nas etiketiraju kao nesposobne ili što nas tretiraju kao problematične. Zapravo, sumnjivo bi bilo da se ništa od toga ne dogodi. Imajte na umu da će svatko tko igra po pravilima svojih protivnika sigurno izgubiti", rekao je Orbán u glavnom govoru na Konferenciji konzervativne političke akcije (Conservative Political Action Conference, CPAC).
Orbán, koji je u travnju odnio svoju četvrtu uzastopnu uvjerljivu pobjedu na izborima i postao šef vlade EU-a s najdužim stažem, sukobio se s EU-om oko raznih pitanja – od protivljenja zabrani uvoza ruske nafte zbog rata u Ukrajini, do imigracije i vladavine prava. Postao je uzor nacionalistima diljem svijeta, a Trump ga je na konferenciji hvalio kao "velikog vođu" u videostreamu.
No njegovi stavovi čine ga sve izoliranijim. Bivši saveznici Poljaci distancirali su se zbog mađarske nevoljkosti suprotstavljanju ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, a politički porazi saveznika Trumpa, bivšeg izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i francuske desničarke Marine Le Pen ostavili su Orbána s malo saveznika na svjetskoj pozornici.
Ali to ga nije pokolebalo. Od 2010. promijenio je mađarski ustav zbog prosvjeda oporbenih stranaka, imenovao lojaliste u nekada neovisne institucije i proširio svoj utjecaj na sudove, medije, obrazovanje i kulturu. Na međunarodnoj sceni je njegovao bliske veze s Rusijom i Kinom.
Čudovište iz Loch Nessa
Nakon što je godinama promatrao kako Orbán učvršćuje vlast, EU je konačno stvorio mehanizam kojim svojeglavim članicama uskraćuje milijarde eura razvojnih fondova ako se ne pridržavaju demokratskih vrijednosti.
Iako je EU taj mehanizam pokrenuo protiv Mađarske nekoliko dana nakon Orbánove izborne pobjede, on se nije podredio Bruxellesu, već naizgled nastavlja sa svojim samoproglašenim "neliberalnim" pristupom uspoređivanom s Putinovim stilom upravljanja.
"Očekivati suzdržanost od Orbánovih vlada je poput čudovišta iz Loch Nessa: svi pričaju o tome, ali nitko to zapravo nije vidio", rekao je Peter Kreko, direktor budimpeštanskog think tanka Political Capital.
Nekoliko sati prije ceremonije polaganja prisege svojega novog kabineta u utorak, Orbánova vladajuća stranka Fidesz progurala je ustavni amandman kojim se pravo vladanja dekretom proširuje tijekom izvanrednih situacija. Zakonodavne promjene uključuju i odredbu koja propisuje vladanje dekretima u slučaju rata u susjednoj zemlji, kao što je trenutno slučaj s ruskim napadom na mađarske istočne susjede Ukrajince.
Visoki zastupnik iz Orbánove stranke prošlog je tjedna pozvao novog ministra koji nadzire obavještajne agencije i uputio ga na fokusiranje na medijske kuće i građanske skupine za koje se smatra da predstavljaju strane interese.
Premijer je također najavio premještaj resora zdravstva i obrazovanja s Ministarstva ljudskih resursa na Ministarstvo unutarnjih poslova, koje je inače zaduženo za provođenje zakona.
"U novoj vladi vidimo daljnje jačanje centralizirane kontrole", rekao je Kreko. "Nema promjene u strateškom razmišljanju vlade, pa čak ni u njezinoj retorici, čak i dok zemlja na europskoj pozornici postaje sve izoliranija."
