.webp){kind=icon}
"Razgovarali smo o nizu tema – Bosni i Hercegovini, ratu u Ukrajini, položaju Turske, koji je delikatan, poseban, njezinoj ulozi mosta i posrednika te o robnoj razmjeni", izjavio je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nakon sastanka s predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoğanom koji danas boravi u službenom posjetu Republici Hrvatskoj, priopćili su iz Ureda predsjednika.
Predsjednik Milanović smatra kako robna razmjena između Hrvatske i Turske nije dovoljno obimna. "Moj dojam, nakon prvih godinu dana mandata predsjednika Republike Hrvatske, je da su jedini poduzetnici i krupni vlasnici, koji su pokazivali interes i dolazili ovdje na Pantovčak, bili isključivo iz Turske", naveo je hrvatski Predsjednik, ocijenivši kako to nije dovoljno. "Mi moramo iskoračiti i ponuditi sa svoje strane ono što možemo ponuditi, kao članica EU-a, NATO-a, kao jedna stabilna, mirna i sigurna država visokog srednjeg dohotka sa željom da postanemo država visokog i vrlo visokog dohotka", istaknuo je predsjednik Milanović.
U tom je smislu naveo kako će se suradnja s Republikom Turskom nastaviti i u području ekonomije, odnosa u susjedstvu i utjecaja predsjednika Erdoğana na Bosnu i Hercegovinu i određene bosanskohercegovačke političke strukture s kojima Hrvatska mora razgovarati. "Međusobno o ovim temama moramo razgovarati više. Vidimo dobre namjere, ali i nedovoljnu upoznatost s uzajamnim stavovima. Jedni, možda, nedovoljno poznajemo druge. Treba nam više dijaloga, vjerujem da su namjere dobre", zaključio je predsjednik Milanović.
Ured predsjednika RH
Predsjednik Republike Turske je na početku svojeg obraćanja izrazio veliko zadovoljstvo što nakon šest godina ponovno boravi u Zagrebu na poziv Predsjednika Republike Hrvatske. "Turska i Hrvatska ove godine obilježavaju tridesetu godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa. Naše dvije zemlje su prijateljske i savezničke, imaju duboke povijesne i kulturne korijene i jedna drugu doživljavamo kao susjedne države, iako nemamo zajedničke granice. Turska je bila jedna od prvih zemalja koja je dostavila pomoć nakon prirodnih nepogoda u Hrvatskoj, a Hrvatska je prošle godine uputila jedan kanader za gašenje požara i nama ukazala solidarnost po tom pitanju", poručio je predsjednik Recep Tayyip Erdoğan.
"Danas smo potpisali tri sporazuma te smo razmijenili mišljenja po raznim pitanjima regionalnih aktivnosti. Imali smo priliku razgovarati i o općim izborima koji će se u listopadu održati u Bosni i Hercegovini, te smo detaljno razgovarali i o događajima u ratu između Rusije i Ukrajine. Trgovina između naših zemalja prošle je godine pokazala snažan oporavak, a mi to naravno želimo još unaprijediti. Interes turskih tvrtki za ulaganje u Hrvatsku je na zadovoljavajućoj razini, naše tvrtke realiziraju bitne projekte u različitim sektorima, posebno u sektorima energetike, građevinarstva, turizma i bankarstva", naglasio je predsjednik Erdoğan.
Dodao je kako Turska pomno prati sva zbivanja u regiji i u tom kontekstu daje potrebne doprinose. "Tijekom naših razgovora dotaknuli smo se zajedničkih koraka koje možemo poduzeti za zajedničko jačanje mira i stabilnosti u Jugoistočnoj Europi. Istaknuli smo svoju potporu miru, stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine te njenom putu prema europskim integracijama, a dogovorili smo i nastavak dijaloga po pitanju Bosne i Hercegovine nakon izbora koji će se održati," rekao je predsjednik Republike Turske.
"Već više od godine dana pokušavamo Vlada i ja ispraviti neke nepravde i izravna kršenja Daytonskog sporazuma, koji je temelj mira i funkcioniranja Bosne i Hercegovine i u svojoj osnovi jedan sporazum o podjeli vlasti, užasno delikatan. Neću ponavljati naše poznate stavove – da su Hrvati najmalobrojniji, da su jedan od tri konstitutivna naroda i da se stvari mogu rješavati jedino dogovorom legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda. To u ovom času u Bosni i Hercegovini nisu svi koji se takvima predstavljaju", rekao je predsjednik Milanović odgovarajući na pitanje novinara oko pozicije Hrvatske i Turske vezano uz izborni proces u Bosni i Hercegovini.
Ured predsjednika RH
Što se tiče uloge Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, predsjednik Milanović rekao je kako je bio kritičan prema njoj jer je izabran na neregularan način, bez suglasnosti svih članica Vijeća sigurnosti. "Ne znam što će biti na izborima u Bosni i Hercegovini. Ja sam od sebe dao apsolutno sve što sam mogao i više nego što sam trebao. Očekivao sam da se i neki drugi na tome više angažiraju. Sada su izbori za manje od mjesec dana i ja zaista ne znam što će učiniti Visoki predstavnik. Za sada nije učio ništa, učini li nešto, morat ću priznati da sam s time zadovoljan. U tome se razlikujemo u stavu predsjednik Erdoğan i ja, Hrvatska i Turska i to pokazuje da nam treba više detaljnog razgovora da istaknemo probleme kojih Turska zbog svoje veličine i udaljenosti uopće nije svjesna", rekao je predsjednik Milanović.
Odgovarajući na isto novinarsko pitanje predsjednik Erdoğan naglasio je kako je imao prilike razgovarati s čelnicima Bosne i Hercegovine tijekom kojih su detaljno razgovarali o postojećim problemima. "Ako mene pitate zbog čega je nastao problem, on je nastao zbog Daytonskog sporazuma jer on nije riješio probleme u Bosni i Hercegovini, ali mi u tom trenutku nismo mogli učiniti ništa i morali smo ga potpisati. Danas u Bosni i Hercegovini žive Bošnjaci, Hrvati i Srbi, imamo entitete u BiH i čelnike koji predstavljaju te narode i vjerujem da konačne odluke u Bosni i Hercegovini trebaju donijeti čelnici BiH. Postoje određeni mehanizmi, u nekima se i mi nalazimo kao Hrvatska, Turska i Bosna i Hercegovina, imamo i trilateralni mehanizam Srbije, Turske i Bosne i Hercegovine i možemo se s vremena na vrijeme sastajati i o tome razgovarati, posebno nakon općih izbora koji će se održati u listopadu, ubrzati taj proces jer je jedinstvo i cjelovitost BiH od velike važnosti. BiH je platila veliki teret za to i ne želim da itko plaća slične cehove u budućnosti," zaključio je predsjednik Turske Republike.
U nazočnosti dvoje predsjednika u Uredu predsjednika Republike potpisano je nekoliko međudržavnih sporazuma. Memorandume o razumijevanju između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Turske o osiguravanju javnog reda i mira te o suradnji u području upravljanja katastrofama i kriznim situacijama potpisali su potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Vlade Republike Hrvatske doktor znanosti Davor Božinović i ministar unutarnjih poslova Republike Turske Süleyman Soylu.
Tijekom tête-à-tête susreta dvojice predsjednika, odvojene sastanke u Uredu predsjednika Republike održali su ministri vanjskih poslova Republike Turske i Republike Hrvatske Mevlüt Çavuşoğlu, odnosno Gordan Grlić-Radman te ministri unutarnjih poslova Republike Turske i Republike Hrvatske Süleyman Soylu, odnosno Davor Božinović.
