.webp){kind=icon}
Europski proizvođači jaja suočavaju se s ukrajinskim dampingom, dok je u Hrvatskoj situacija ipak nešto povoljnija. Šefovi tvrtki koje razvijaju aplikacije za financijske transfere Revolut i Aircash, odmjerili su u četvrtak snage na zagrebačkoj konferenciji.
U Hrvatskoj nikad više investitora za ulaganje u male i brzorastuće tehnološke kompanije. Francuski regulatori kaznili su Google s 250 milijuna eura.
Dampinški uvoz jaja
Kako bismo se barem malo maknuli od politike, nešto prije Uskrsa bacili smo pogled na krhku granu gospodarstva koja liježe pod mnoge blagdanske običaje i provjerili je li proizvodnja jaja u Hrvatskoj mućak. Naime, dok se po Nizozemskoj i ostatku zemalja članica masovno gase farme nesilica zbog novih direktiva, tržište preplavljuju jaja iz Ukrajine kojoj su ukinute sve carine i tarife pa tamošnji proizvođači imaju sve benefite članstva, bez obveze poštivanja standarda koje ono nosi.
To rezultira uvozom po dampinškoj cijeni, a sve više i revoltom peradara koji je kulminirao prosvjedima, a na kraju i određenim mehanizmima za ograničavanje uvoza. Na hrvatskom tržištu tog revolta nema, a bilance najvećih pokazuju i zašto. Nakon korone i početka rata u Ukrajini cijene inputa su podivljale – energenti, stočna hrana, ambalaža, transport, cijena rada, sve to je par godina žestoko "tuklo" po domaćim proizvođačima jaja.
Situacija se po tom pitanju donekle stabilizirala lani, cijena jaja je strelovito rasla (prema DZS-u za 80-ak posto u 2022. i 2023.) pa su i proizvođači prodisali, ali su zato domaći kupci plaćali najskuplja jaja u Europskoj uniji.
Andrius Bičeika iz Revoluta i Hrvoje Ćosić iz Aircasha sučelili su se na konferenciji Money Motion | Bloomberg Adria
Aircash vs. Revolut
Jaja prilikom kupnje, naravno, treba platiti. A obračun između predstavnika dviju aplikacija za financijske transfere obilježio je prvi dan ovogodišnjeg izdanja Money Motion konferencije. Andrius Bičeika, član uprave Revoluta, i Hrvoje Ćosić, izvršni direktor Aircasha, odmjerili su snage u raspravi u kojima su se najviše bavili pitanjem sličnosti, ali i jedinstvenih prednosti ovih financijskih aplikacija.
Ćosić je više puta istaknuo razliku između samih kompanija. Pri tome je najveći naglasak stavio na to da Aircash, za razliku od Revoluta, ne želi postati banka, već je poslovanje fokusirano na usluge plaćanja. "Mi nismo zapravo konkurencija. Revolut želi postati banka, mi smo na usluzi klijenatima. Mi želimo biti tu za njih kada putuju, kupuju karte i slično. Želimo biti digitalno tijelo svakog Europljanina", kazao je Ćosić.
Aircash je prvi hrvatski viševalutni gotovinski novčanik i izdavatelj Aircash Mastercard prepaid kartice. Nastao je u Hrvatskoj prije točno deset godina, a danas broji više od 600 tisuća korisnika u regiji. S druge strane, Revolut ima 40 milijuna korisnika diljem svijeta u više od 160 zemalja, a od prošle godine im je baza porasla za 46 posto u Hrvatskoj te sada broje gotovo 40 tisuća korisnika.
Nikad više novca
Aplikacije za financije, ali i za sve ostalo, gotovo uvijek u pravilu dolaze iz malih brzorastućih kompanija koje se u posljednje vrijeme sve više fokusiraju na umjetnu inteligenciju (UI). Istraživanja pokazuju da su u 2023. godini UI startupovi zauzeli najveći udio u američkom venture financiranju, iznio je Vedran Bajer, direktor Microsofta Hrvatska, u sklopu konferencije Microsoft for Startups Discovery Day.
Vedran Bajer, Microsoft Hrvatska | Bloomberg
I hrvatske kompanije su, izgleda, svoj fokus okrenule u smjeru UI-a, pa je Vedran Blagus iz South Central Venturesa, za Bloomberg Adriu istaknuo da u posljednje dvije godine oko 90 posto startupova koji im dolaze imaju na neki način u svoj koncept ugrađen UI. Potencijala i prilika za ulaganje svakako ima, dodaje Blagus, a iz domene UI-a najzanimljivija na hrvatskom su tržištu najzanimljivija ona vezana uz UI rješenja koja se baziraju na kibernetičkoj sigurnosti, ona koja se bave rješavanjem problema s regulativom te UI koji se koristi u proizvodnji.
"Kada pričamo o Hrvatskoj, nikad nije bilo više novaca za ulaganje, nikad nije više venture capital fondova i angel investora", istaknuo je Blagus. S time da je potencijal za razvoj UI-a, ali i za ulaganje na hrvatskom tržištu golem, slaže se i Bajer koji je kazao da kapitala ima jako puno i da se on se mora negdje investirati.
Kazna za Google
Prije nego što je postao globalni digitalni gigant Google je bio mala brzorastuća kompanija. Francuska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kaznila ga je ovih dana s 250 milijuna eura jer nije sklopio ugovore s medijskim kućama za objavljivanje poveznica na njihov sadržaj i za krađu njihovog sadržaja za obuku svoje UI tehnologije.
Potez francuske vlasti označava još jednu eskalaciju u pokušaju da se Google natjera na poštenije postupanje s medijskim sektorom, nakon što je prethodno američki tehnološki div kažnjen s 500 milijuna eura za slične zloupotrebe. Google je odustao od žalbe na tu kaznu.
Francuski regulatori kaznili su Google | Bloomberg
Regulatorno tijelo je u srijedu priopćilo kako Google nije ispoštovao obveze pregovaranja s medijskim izdavačima te da je svoj generativni UI chatbot "Bard", koji se sada zove "Gemini", obučavao uz pomoć medijskog sadržaja, bez da je obavijestio nadležna tijela ili izdavače. Ističu kako je prekršio četiri od sedam obveza iz nagodbe zaključene 2022. godine. Skupina vodećih medijskih organizacija u Francuskoj, uključujući novinsku agenciju Agence France Presse (AFP), požalila se prije nekoliko godina da Google krši autorska prava tako što neovlašteno koristi njihov internetski sadržaj.
Energetika i siromaštvo
Posljednji radni dan tjedna nešto je oskudniji s ekonomskim događajima i brojkama. U Zagrebu se nastavlja konferencija Money Motion, dvodnevni skup o financijskoj tehnologiji odnosno tehnologiji u financijama. Raspravu je u srijedu zakotrljala Hrvatska narodna banka svojom konferencijom o digitalnom euru.
Europski statističari najavili su objavu podataka o uvozu energetskih proizvoda u Europsku uniju, dok će Državni zavod za statistiku (DZS) objaviti nove informacije o kretanju siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj u 2023. godini. Također, DZS bi trebao objaviti i nove podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom te o broju lani registriranih patenata.
