.webp){kind=icon}
Ulaganje u zelenu tranziciju zahuktava se i u Hrvatskoj, barem to tako vidi norveški Statkraft koji planira niz greenfield projekata. U 40 posto općina i gradova povećane su od ove godine stope poreza na kuće za odmor, a Fina objavljuje da je glavnica duga poduzeća krajem prošle godine bila 13 posto veća no godinu ranije. Gospodarstva aktivnost u eurozoni, barem prema indeksu menadžera nabave, pala je u siječnju osmi mjesec zaredom, što sigurno i nekim poduzećima u eurozoni stvara dodatnu glavobolju oko dugova.
Zeleni iskorak
Norveški Statkraft, tvrtka stara 125 godina, ima ured u Zagrebu od 2021. godine. Dosad nije ulagala u Hrvatskoj, ali ambicija je očito postojala već neko vrijeme. Stoga im, naravno, nije promaklo da je Hrvatska prošle godine ipak napravila regulatorni iskorak i sada se konačno može, osim praćenja situacije, pristupiti i konkretnom poslu.
"Podzakonski propisi su nedostajali. Od srpnja prošle godine imamo te nove podzakonske akte u skladu sa zakonom o tržištu električne energije. To je važno za developere jer imaju jasan regulatorni okvir. Za nas je to ključni trenutak i sada smo spremni krenuti s našim projektima. Možemo korak po korak krenuti u podnošenje zahtjeva za potrebnim dozvolama. Zadovoljni smo da su sada stvari posložene", rekao je u razgovoru za Bloomberg Adriju predstavnik Statkrafta za Francusku i Hrvatsku Arnaud Bellanger.
Nema nećkanja
Dok se država nećka oko uvođenja poreza na nekretnine, jedinice lokalne samouprave (JLS) nisu propustile priliku za dodatno punjenje proračuna pa je tako više od 40 posto općina i gradova s početkom 2024. povećalo stope poreza na kuće za odmor.
Odmah na početku valja podsjetiti da država poreznim izmjenama koje su stupile na snagu od početka ove godine zacrtala rasteretiti rad, a povećati oporezivanje imovine. U tom duhu je izmijenjen raspon oporezivanja kuća za odmor s cijene od 0,66 do 1,99 eura po četvornom metru korisne površine. Nova donja granica sada iznosi 0,60 eura, ali je gornja osjetno povećana, na pet eura.
Dug poduzeća
Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. prosinca 2023. godine, u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 13.846 poslovnih subjekata, što je za 652 poslovna subjekta ili 4,5 posto manje u odnosu na studeni 2023. godine i 391 poslovni subjekt ili 2,7 posto manje u odnosu na prosinac 2022. godine, objavila je Fina.
Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosio je 578,1 milijun eura (glavnica), što je za 25,3 milijuna eura (4,2 posto) manje nego u studenom 2023. godine. Kamate su iznosile 173 milijuna eura. Glavnica duga poduzeća krajem 2023. godine je 66,5 milijuna eura, ili 13 posto veća nego krajem 2022., objavila je Fina.
Slab početak
Aktivnost privatnog sektora u eurozoni pala je osmi mjesec zaredom u siječnju što ukazuje na slab početak godine nakon vjerojatne recesije u drugoj polovici prošle godine.
Podaci u srijedu govore da je indeks menadžera nabave (PMI) S&P Globala tek zanemarivo porastao na 47,9 bodova što je neznatno manje od 48 koliko su predviđali analitičari. Od srpnja to je najbliže što se došlo do brojke 50 koja označava rast.
Slijedi…
Ključni događaji dana zasigurno su sastanak Europske središnje banke o kamatnoj stopi, gdje se ne očekuje promjena, i podatak za američki bruto društveni proizvod u zadnjem lanjskom tromjesečju.
Također, institut IFO priprema novi podatak o indeksu njemačke poslovne klime.
U Grubišnom Polju obilježit će se završetak prve faze projekta izgradnje skladišta plina.
