.webp){kind=icon}
Hrvatsko tržište rada u 2023. godini pokazalo je znakove umjerenog rasta, prema najnovijim podacima OVI indeksa. Ovaj indeks, koji prati online oglase za posao, bilježi rast od 3,6 posto u odnosu na 2022. godinu. Iako je rast skromniji u usporedbi s prethodnim godinama, jasno pokazuje kontinuiranu potražnju za radom, uzimajući u obzir bazne efekte i rekordan broj oglasa, objavio je Ekonomski institut, Zagreb.
Zanimljivo je da se gotovo cijeli godišnji rast potražnje može pripisati sektoru srednje stručne spreme. U 2023. godini, udio oglasa za radnike sa srednjom stručnom spremom povećao se za 1,2 postotna boda, dosegnuvši 61,9 posto.
Nasuprot tome, potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom i niskom kvalifikacijom ostvarila je samo pola postotnog doprinosa.
Čitaj više
Nobelovac upozorava mlade koji su se kladili na STEM da bi mogli požaliti
Ekonomist Christopher Pissarides tvrdi da će vještine izvan znanosti i matematike biti sve poželjnije.
02.01.2024
Novogodišnje želje hrvatskih radnika: Bolji posao i veća plaća
Najpopularnija novogodišnja odluka i dalje je pronalazak boljeg posla.
28.12.2023
Stopa nezaposlenosti u studenom blago porasla na 6,4 posto
Zbog sezonskog pada broja zaposlenih u ugostiteljstvu, stopa nezaposlenosti porasla je s listopadskih 6,2 posto.
22.12.2023
Bez stranaca hrvatsko gospodarstvo neće rasti, 2024. i do 200 tisuća dozvola
U zadnjih pet godina broj izdanih radnih dozvola za strance povećao se s oko 33 tisuće godišnje na više od 133 tisuće.
05.01.2024
Među najtraženijim zanimanjima u 2023. godini istaknuli su se prodavači, konobari, kuhari, skladištari i vozači, pri čemu je poseban porast zabilježen kod vozača. Interes za programere značajno je pao, gdje su s 12. mjesta pali na 23. mjesto na listi najtraženijih zanimanja. S druge strane, teleoperateri i učitelji bilježe porast interesa.
Jedan od pozitivnih trendova u 2023. godini je povećanje broja i udjela ugovora na neodređeno vrijeme. Udio takvih ugovora dostigao je 48,2 posto, što je za 4,5 postotnih bodova više u odnosu na prethodnu godinu. Ovo ukazuje na veću stabilnost zaposlenja i potencijalno poboljšanje uvjeta rada.
S obzirom na regionalnu raspodjelu, sve hrvatske regije su ostvarile rast broja oglasa na godišnjoj razini. Središnja Hrvatska prednjačila je s doprinosom od 2,4 postotna boda, dok su ju slijedili sjeverni Jadran, istočna Hrvatska i južni Jadran. Jedini negativan doprinos zabilježen je u inozemstvu, što odražava ekonomske izazove u nekim zemljama eurozone.
