Bez stranaca hrvatsko gospodarstvo neće rasti, 2024. i do 200 tisuća dozvola

Poznato je da znamo puno i dugo pričati o nekoj važnoj temi i potrebi da se stvari mijenjaju, ali malo se toga na kraju doista promijeni.

Jedan dobar primjer je udio turizma u bruto domaćem proizvodu. Ekonomski stručnjaci, i ne samo oni, suglasni su da bi bilo dobro da se taj udio smanji, odnosno da ojačaju drugi gospodarski sektori, a da se pritom ne smanji apsolutni iznos turističkih prihoda. No udio između 15 i 20 posto, ovisno o načinu procjene, ne pokazuje namjeru spuštanja.

Drugi dobar primjer je tržište rada. Hrvatska je u Europskoj uniji (EU) već desetljeće, što je omogućilo slobodan odlazak radne snage u druge zemlje članice, a još dosta vremena prije toga pričalo se kako nam demografija ne ide u prilog, odnosno da stanovništvo stari. I u međuvremenu, jesmo li što bitno promijenili? Nismo, osim što uvozimo sve veći broj strane radne snage.

"Nema uopće dileme da će nedostatak radne snage predstavljati najvažniji izazov za gospodarstvenike. Udio radnika iz trećih zemalja u nekim gospodarskim granama je i iznad 20 posto", kazao je za Bloomberg Adriju glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja.

Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK | Daniel Kasap/Hina

Kako je za Bloomberg Adria TV rekla Petra Palić, makroekonomska stručnjakinja s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, prije pet godina imali smo oko 33 tisuće izdanih radnih dozvola za strance, a ove godine do kraja listopada bilo ih je već 133 tisuće. Dodaje da je bazen stranih radnika iz Adria regije već dosta iscrpljen i da je onda sve više onih iz udaljenijih trećih zemalja.

"Taj će se trend nastaviti i u idućim godinama zbog odljeva radno sposobnih i starenja stanovništva, odnosno niskog nataliteta. U idućoj bi godini broj izdanih dozvola mogao doći i do 200 tisuća", smatra Palić.

Sličan razvoj situacije očekuje i glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj Josip Funda.

"Očekujem i dalje da će nedostajati kvalificirane radne snage i nastavak uvoza stranih radnika, posebice u sektorima koji se posljednjih godina bore s manjkom radnika, poput građevine i turizma. Osim toga, pritisci na aktiviranje trenutačno neaktivnog stanovništva, kao i vraćanje umirovljenika na tržište rada, mogli bi se intenzivirati. Ukupna zaposlenost prema našim prognozama mogla bi rasti oko dva posto, a udio stranih radnika približit će se razini od 10 posto", ističe Funda.

Funda je u smislu rasta zaposlenosti čak nešto optimističniji no sama Hrvatska narodna banka koja u svježim prognozama također kaže kako nedavni podaci upućuju na i dalje povoljne trendove u tom segmentu.

Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj | Admir Buljubašić/Hina

"Uvažavajući dobra ostvarenja u prvome polugodištu, broj zaposlenih u 2023. mogao bi porasti za 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 2024. očekuje se rast zaposlenosti od oko 1,8 posto te nešto niži porast u ostatku projekcijskog razdoblja. U projekcijskom se razdoblju očekuje i nastavak postupnog smanjivanja nezaposlenosti, pri čemu bi ono moglo biti slabijeg intenziteta od rasta broja zaposlenih, što je dijelom posljedica i sve izraženijeg zapošljavanja stranih radnika te umirovljenika koji rade do polovice radnog vremena", navode analitičari HNB-a.

Broj zaposlenih bi tako 2025. trebao rasti 1,5 posto te 2026. godine 1,3 posto.

Također, na kraju ove godine HNB vidi stopu nezaposlenosti na 6,4 posto koja bi onda trebala pasti na šest posto iduće godine te na 5,7 i 5,5 posto u 2025. i 2026. godini.

Funda poziva na što hitnije donošenje migracijske i integracijske politike.

"Podizanje stope participacije na tržištu rada, posebno kad je riječ o mladima do 30 godina starosti i starijoj populaciji iznad 55, moglo bi pomoći bar u određenoj mjeri povećati dostupnost radne snage na tržištu. Međutim, s obzirom na potrebe gospodarstva još uvijek predviđamo potrebu za snažnim priljevom stranih radnika, pa donošenje migracijske i integracijske politike postaje imperativ", istaknuo je.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić | HUP

Kako kaže glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić, jedno istraživanje Filozofskog fakulteta u Zagrebu predviđa da će Hrvatska do 2030. izgubiti oko 14 posto ljudi u radnoj snazi. Ako je tomu tako, jasna migracijska i integracijska politika je doista jedna od ključnih stvari za buduću vladu.

Kad je riječ o plaćama, u idućoj godini se očekuje njihov daljnji rast.

"U ovoj godini očekujemo rast bruto plaća, odnosno ukupnih primanja zaposlenih, od 15 posto i 18 posto, osjetno iznad očekivane stope inflacije od osam posto, uz sve izraženiju ulogu eksplozije plaća u javnom sektoru. Također, očekujemo rast zaposlenosti od 2,7 posto zahvaljujući snažnijim imigracijama te jačoj ekonomskoj aktivnosti. Nastavno na našu prognozu nominalnog rasta bruto plaća u 2024. godini od 8,5 posto, a s obzirom na mogućnost prosječnog rasta neoporezivih primanja znatno iznad 20 posto, rast ukupnih primanja zaposlenih mogao bi premašiti 12 posto nakon očekivanih 18 posto u ovoj godini. Unatoč inflaciji, Hrvatska niže i treću uzastopnu godinu snažnog realnog rasta plaća, odnosno ukupnih primanja, te prema njemu prednjači u regiji Srednje i Istočne Europe te na razini EU-a. Pored manjka radne snage te zaoštrene konkurencije na jedinstvenom tržištu EU-a i niže inflacije, realni rast plaća u Hrvatskoj u narednoj godini u velikoj mjeri odražava eksploziju mase plaća u proračunu za 2024. od 32 posto te jedno od najvećih povećanja minimalne plaće u usporedbi sa svim članicama EU-a brojkom od 20 posto", pojašnjava Stojić.

Prema prognozama HNB-a, realni rast bruto plaće bi ove godine mogao iznositi 5,7 posto te iduće 3,6 posto. Nominalno to iznosi 14,5 posto za ovu i 8,7 posto u 2024.