.webp){kind=icon}
Europska migracijska politika i upravljanje procesom azila postat će ključne teme predstojećih europskih izbora u lipnju, u svjetlu više od milijun zahtjeva za azil podnesenih u Europi prošle godine. Nakon dugotrajnih pregovora, postignut je važan dogovor o Savezu o migracijama i azilu, koji je izazvao mješovite reakcije.
Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu, istaknuo je tijekom gostovanja na Hrvatskom radiju da je EU uspio pokazati zrelost i spremnost na rješavanje migracijske problematike te na vraćanje kontrole nad vanjskim granicama. Ressler smatra da je paket ravnoteža između odgovornosti i solidarnosti, kako među državama članicama tako i prema osobama koje bježe od ratnih sukoba. Osim toga, naglasio je potrebu za zaštitom granica i sprječavanjem zloupotreba u sustavu.
"Ljudi koji danas dolaze, velikom većinom nisu izbjeglice koje bježe od ratnih sukoba, nego su ekonomski migranti koji se na europskim granicama nalaze posredstvom različitih krijumčarskih skupina koje ovaj akt također ima za ambiciju razbiti i omogućiti alate državama članicama, ali isto tako i EU, s jednim zajedničkim europskim rješenjem kako bi se to moglo dogoditi u praksi", rekao je Ressler.
Čitaj više
Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija dogovorili financiranje povratka migranata u Afriku
Sporazum uslijedio nakon razgovora u Rimu usmjerenih na jačanje suradnje između dviju zemalja.
17.12.2023
Hrvatska i Slovenija zajedno kreću u borbu protiv ilegalnih migranata
Slovenija je postavila kontrolne policijske punktove duž granice s Hrvatskom zbog povećanog broja ilegalnih migracija.
28.09.2023
Slovenija na granici s Hrvatskom uvodi nadzorne punktove
Slovenija uspostavljanjem kontrolnih punktova planira zaoštravanje graničnog nadzora.
27.09.2023
UN objavio da je 8 milijuna ljudi napustilo Ukrajinu od početka rata
5,3 milijuna ljudi interno je raseljeno.
07.02.2023
S druge strane, profesorica Iris Goldner Lang s Pravnog fakulteta u Zagrebu naglašava da će novi dogovor uvesti jednostavnije, brže i učinkovitije procedure na vanjskim granicama, što uključuje trijažu osoba koje imaju veće šanse za dobivanje azila. To bi trebalo omogućiti brži povratak onih čija je mogućnost za dobivanje azila manja.
Također, planirana je uspostava posebnih centara zatvorenog tipa za migrante i tražitelje azila na vanjskim granicama.
"Kada vi u 12 tjedana morate provesti cijeli azilni postupak i kada morate držati ljude na granici, to znači da su oni u detenciji. Vi njima onemogućavate slobodu kretanja, što znači da morate stvoriti golemu infrastrukturu na samoj granici, hotspotovi koji već postoje u Grčkoj i Italiji sada će se pojavljivati na svim vanjskim granicama Europske unije, pa tako i Hrvatske", rekla je Goldner Lang istaknuvši da će to zahtijevati i dodatna financijska opterećenja.
Nezavisne nevladine organizacije izražavaju zabrinutost da bi brže procedure mogle pojačati patnje migranata i potencijalno povećati broj smrtnih slučajeva u Sredozemlju.
Hina
Gordan Akrap sa Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" smatra da se ilegalne migracije trebaju shvatiti kao oblik organiziranog kriminala te naglašava važnost prevencije i suzbijanja ilegalnih migracija.
"Nažalost, postoji veliki broj slučajeva ilegalnih migranata koji zloupotrebljavaju pravo azila. Pitanje sigurnosti treba biti pitanje od opće društvene važnosti, znači to nije rezervirano samo za pojedine grupe, nego i za zajednicu. Pitanje je gdje počinju vaša prava, a završavaju moja i obrnuto. Ovo je dobro rješenje kojim će se pokušati suzbiti ilegalne migracije", smatra Akrap.
Akrap također ističe potrebu za suočavanjem s uzrocima ilegalnih migracija, ne samo s njihovim posljedicama. Prema njegovu mišljenju, novi dogovor može povećati humanitarni pristup migracijama i potaknuti preusmjeravanje prema legalnim migracijama.
"O tome hoće li Hrvatska postaviti hotspot, to je teško govoriti. Hrvatska treba biti spremna uložiti napore, a vidi se da ih ulaže jer, koliko je meni poznato, nekoliko prihvatnih centara je već organizirano na područjima blizu naših vanjskih granica. Hrvatska je pokazala da može učinkovito upravljati sigurnošću na svojoj vanjskoj granici, jer da nije tako, mi ne bismo bili primljeni u Schengen", poručio je Akrap.
Ressler je poručio kako Hrvatska ne smije i neće postati hotspot za migrante, za razliku od Italije i Grčke.
"Hrvatska ima dugu vanjsku granicu Europske unije, ali ona na neki način nije prava vanjska granica u smislu toga da je i taj dio zapadnog Balkana okružen s drugim državama članicama. Ovakav europski odgovor pomaže državama kao što su Hrvatska, Italija, Grčka, Španjolska, koje se suočavaju s nekontroliranim, nezakonitim priljevom migranata", kazao je.
Komentirajući kritike na račun migracijskog pakta, Ressler je kazao kako se radi o "izrazu zrelosti, svijesti da je nemoguće nastaviti s emotivnim ucjenama, nego da je potrebno doći do konkretnih rješenja za ozbiljan, globalni, kompleksni fenomen koji se ne rješava političkim govorima, nego koji se rješava s konkretnim zakonodavstvom".
Ressler naglašava da migracijski pritisci vjerojatno neće prestati u bliskoj budućnosti, ali da novi zakonodavstveni okvir EU-u daje alate za borbu protiv nezakonitih migracija, zaštitu granica i povećanje unutarnje sigurnosti. Taj dogovor, zaključuje Ressler, predstavlja značajan korak naprijed u rješavanju složenog i globalnog fenomena migracija.
