.webp){kind=icon}
Prvi tjedan nove godine ne donosi i nove brojke. Statističarima i ostalim brojkama sklonim službenicima trebat će netko kratko vrijeme kako bi se oporavili od slavlja i kako bi prionuli podvlačenju crte pod jednu kakofoničnu i kakoekonomičnu godinu. Zbog toga će domaći i europski statistički uredi i zavodi idućeg tjedna, i to tek njegovim krajem, objaviti samo prvu procjenu kretanja inflacije u prosincu.
Podatak o tome koliko su cijene bile više krajem 2023. nego krajem 2022. svakako bi trebao biti puno utješniji nego onaj koji je objavljen prije godinu dana. Mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena stopa inflacije u prosincu 2022. je dosezala čak 12,7 posto. To je bilo tek za nijansu niže od 13 posto dosegnutih u studenom što je dosadašnji maksimum u aktualnom inflacijskom ciklusu započelom prije dvije i pol godine.
Lanjski prosinac tako je bio početak postepenog pada opće stope inflacije koja je, nakon što se tijekom ljeta zadržavala iznad osam posto, u posljednjih nekoliko mjeseci padala otprilike za po jedan postotni bod mjesečno. Do studenog se tako spustila na 5,5 posto i moglo bi se očekivati da će u prosincu dodatno skliznuti, iako su ekonomski prognostičari poprilično oprezni u svojim procjenama.
Čak su i u Hrvatskoj narodnoj banci u srijedu, unutar objašnjenja o tome koji su faktori u Hrvatskoj držali inflaciju na visokim razinama, objavili kako postoji rizik da se kod nas inflacija na nešto višoj razini zadrži i neko dulje vrijeme. Središnje banke, inače, vole stopu inflacije vidjeti na oko dva posto što je razina za koju tvrde da omogućava zdravi ekonomski rast bez straha od neobuzdanog rasta cijena.
Podaci koji dolaze iz globalnih financijskih centara posljednjih tjedana ukazuju na to da se investitori nadaju da je razdoblje zaoštravanja monetarnih politika u velikim svjetskim ekonomijama – primarno američkoj i europskoj – završilo. To bi ujedno sugeriralo i da je inflacija konačno obuzdana.
Brojke, konačno, i idu tome u prilog. U studenom je opća stopa godišnje inflacije u eurozoni bila 2,4 posto, najniže još od srpnja 2021. godine. U Sjedinjenim Američkim Državama je iznosila 3,1 posto. Mada se središnji bankari za svoje odluke oslanjaju na tzv. temeljnu inflaciju – iz čijeg su izračuna isključene volatilne cijene hrane i energenata, i koja je u ovom trenutku nešto viša od opće stope – i njen silazni trend budi nadu.
Središnje banke su se protekle dvije godine protiv inflacije borile podizanjem referentnih kamatnih stopa što je poskupilo zaduživanje, ali i usporilo ekonomski rast, posebno u Europskoj uniji. Tržišta će stoga željno iščekivati podatak koji će idućeg tjedna objaviti statističari kako bi se vidjelo nastavlja li inflacija u eurozoni svoj silazni put jer bi to moglo signalizirati i buduće poteze ECB-a.
Objava stope inflacije u Hrvatskoj, naravno, nema tako dalekosežne posljedice, ali nije nevažna. Podatak o smirivanju rasta cijena, ako i kad do njega dođe, vjerojatno će u jednom trenutku poslužiti državnoj vlasti kao opravdanje za ukidanje odredbi o smrzavanju cijena pojedinih proizvoda i usluga, pri čemu su vjerojatno najvažniji energenti poput plina i struje. A to bi opet moglo potaknuti inflaciju. Imat ćemo, čini se, o čemu pisati i potkraj 2024. Sretna nam.
