.webp){kind=icon}
Nakon dugog hrvanja pred nizozemskim sudom, konačno je došlo do raščišćavanja vlasničkih odnosa u Fortenova grupi nakon što je skupština donijela odluku o isplati takozvanih sankcioniranih, odnosno ruskih dioničara. Iznos nije mali, odobrena je transakcija koja može doseći 660 milijuna eura, no sve to očito otvara put novom životu Fortenove u kojoj bi glavnu ulogu trebao imati, ili se barem tako očekuje, Pavao Vujnovac, čija je tvrtka Open Pass pristala po potrebi osigurati isplatu cijelog dogovorenog iznosa.
Na korporativnom je planu živahno jer imamo i bitku u Varteksu oko toga treba li izaći iz burze ili na njoj ostati. Većina dioničara je na skupštini glasovala protiv odluke o delistiranju dionica sa Zagrebačke burze i žele da im uprava podastre elaborat o fer cijeni za otkup dionica, no elaborata zasad nema. Inače, s tom dionicom se ove godine vrlo malo trgovalo, promet joj je bio tek 45 tisuća eura.
Novi bi život trebalo dobiti i hotelsko naselje Zagori u Novom Vinodolskom koje je nakon desetljeća glavinjanja u predstečajnoj nagodbi odlučio kupiti slovenski fond ECM Partners za 45 milijuna eura. Najavljuju se potpuno rebrendiranje i opsežna kapitalna ulaganja.
Dosta opsežna ulaganja sprema i Plinacro koji se želi snažno pozicionirati kao nezaobilazni faktor u osiguranju novih dobavnih pravaca i kapaciteta, kako za Hrvatsku tako i za zemlje Srednje i Istočne Europe. Dugo se već priča o Jadransko-jonskom plinovodu koji bi osigurao novih 2,5 milijardi kubičnih metara plina za Hrvatsku, a u budućnosti bi transportirao i vodik. Značajan konkretan korak u implementaciji očekuje se početkom 2024. osnivanjem zajedničke tvrtke za izgradnju tog pravca između Hrvatske, Albanije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine.
HERA
Da se u energetici kod nas stvari sporo razvijaju i da ne ide sve bajno znamo i po obnovljivim izvorima, a problem je očito i da regulator ne obavlja svoj posao kako bi trebao. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) dobila je nepovoljno mišljenje državnog ureda za reviziju za 2021. i 2022. jer nije ispravno obavljala pojedine poslove nadzora vezane za tržište energije. Ako državni regulator ne radi kako treba, možda bismo trebali biti zadovoljni da stvari u energetici izgledaju ovako kako izgledaju i da nisu u još lošijem stanju.
Zato je Hrvatska narodna banka (HNB) uvijek tu da nam udijeli dašak optimizma. Guverner Boris Vujčić jako se zalagao za uvođenje eura i sada sa zadovoljstvom poručuje da bi inflacija i troškovi zaduživanja bili i veći da nismo uveli euro. Drugim riječima, kad stvari idu dobro, platežno sredstvo i nije previše u fokusu, no kad dođu krize, onda se tek vidi da nije svejedno vodimo li monetarnu politiku potpuno samostalno ili smo pod okriljem Europske središnje banke.
Štoviše, HNB poručuje da inflacija s ovogodišnjih prosječnih 8,4 posto iduće godine usporava na prosječnih četiri posto, a gospodarski rast s ovogodišnjih 2,6 posto ide na tri posto u 2024. Hrvati taj dašak optimizma očito osjećaju jer HNB smatra da će upravo jačanje osobne potrošnje dati osjetan doprinos boljem gospodarskom rastu dogodine.
Donekle u tom smjeru pokazuje podatak da je u listopadu prosječna neto plaća ponovno narasla nakon što je u rujnu došlo do blagog pada. Sada je taj prosjek na 1.178 eura, što je realno 8,3 posto više no u listopadu prošle godine.
Da bi gospodarstvu išlo bolje, Hrvatska u tom resoru ima novoga ministra i prava je možda šteta da zbog izbora neće imati niti godinu dana da pokaže svoj talent i sposobnosti. Damir Habijan kaže da je timski igrač i da kod njega nepodopštine i nezakonitosti ne prolaze, a mediji su se zabavljali i njegovim fotografijama s društvenih mreža na kojima se vidi da vodi računa i o svojoj tjelesnoj spremi. No tko zna kako će izbori iduće godine završiti, pa Habijan možda dobije i prigodu pokazati kamo može odvesti hrvatsko gospodarstvo i na dulji rok.
Kompleks Kolegija Družbe Isusove Ante i Vlaste Vulin iz 1999. i Jurja Denzlera iz 1930. | Kolegij Družbe Isusove
Ako ne znamo kako će izgledati iduća vlada, znamo da neće biti potvrđena u zgradi Sabora koja ide u rekonstrukciju. Zbog toga se na razdoblje od tri godine traži zamjenska lokacija putem natječaja, a javila su se dva ponuđača, Kolegij Družbe Isusove i tvrtka City Island. Za tri godine bi iznos najma mogao iznositi oko četiri milijuna eura, pa će sigurno izbor koji leži na predsjedništvu Sabora biti pod snažnim medijskim povećalom da ne bi bilo pogodovanja u bilo kojem smislu.
