.webp){kind=icon}
Tjedan za nama obilježila su politička previranja na domaćoj sceni i monetarno smirivanje na međunarodnoj.
Premijer Andrej Plenković smijenio je jubilarnog 30. ministra otkad je na čelu Vlade. U ovoj rundi predizborne čistke stradao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. Fotelje ga je stajalo navodno reketarenje medija njegova savjetnika Jurice Lovrinčevića, odnosno političko spletkarenje s MOST-om, što je, čini se, puno teže pogodilo Plenkovića nego sama korupcija.
No dok se u hrvatskoj politici strasti tek uzburkavaju, što se monetarne politike tiče, čini se da se situacija dugoročno smiruje. Fed i ECB nisu odlučili povećavati kamatne stope, a iz Feda dolaze naznake kako prvi put od ožujka 2021. godine ne očekuju da će biti daljnjih dizanja. Njihova medijalna prognoza je smanjenje kamatne stope za 75 baznih bodova u 2024. godini.
Tjedan smo, već standardno, otvorili velikom analizom našeg istraživačkog tima. Ovaj put je u fokusu bilo generalno stanje regionalnog gospodarstva, a pokazalo se da su javne investicije i likvidnost banaka spasili regiju.
Za razliku od mnogih dijelova Europe, zemlje Adria regije su, po svemu sudeći, uspješno izbjegle recesiju. Javna ulaganja potaknula su gospodarsku aktivnost, a likvidnost banaka pomogla je da kamatne stope ne porastu znatnije. Inflacija će nastaviti padati, a monetarna relaksacija moguća je sredinom 2024. godine, zaključci su analize analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Analitičari su sumirali učinke veće osobne potrošnje i oporavka inozemne komponente bruto domaćeg proizvoda (BDP) u zemljama Adria regije koji se očekuju u idućoj godini.
U utorak je fokus javnosti ukrala vijest da je premijer Plenković smijenio svog, kako mu je nekad tepao, space shuttlea, ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića.
Bivši ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović | Zvonimir Kuhtić/Hina
Potvrda Filipovićeve smjene došla je iz Vlade RH, a povod je afera ministrova savjetnika Jurice Lovrinčevića.
"Predsjednik Vlade potpisao je Rješenje o razrješenju ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića. Time ujedno Jurica Lovrinčević prestaje biti posebni savjetnik u kabinetu ministra", priopćili su iz Vlade.
Na konferenciji za novinare Plenković je rekao da su razlog i povod njegove odluke saznanja viđena u medijskim napisima.
"Sadržaj korespondencije između bivšeg savjetnika bivšeg ministra i jednog novinara je takav da smo svi zajedno u Vladi ostali konsternirani i zgroženi, i to iz dva pravca djelovanja", izjavio je Plenković.
Potpredsjednik Vlade Branko Bačić u srijedu je otkrio da će Hrvoje Bujanović, dosadašnji državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, zamijeniti smijenjenog ministra Filipovića.
"Vlada je na sjednici razriješila posebnog savjetnika, a danas je vršiteljem dužnosti ministra gospodarstva imenovan dosadašnji tajnik Hrvoje Bujanović koji će tu dužnost obavljati do izbora i imenovanja novog ministra", rekao je Bačić nakon sjednice Vlade.
Ostajemo na domaćoj sceni, ali selimo iz politike u ekonomsku sferu i donosimo par lijepih poslovnih priča.
Rijetki izvan obrambeno-sigurnosnih krugova znaju da se u Prelogu, gradiću pored Varaždina od tek sedam tisuća stanovnika, nalazi moderna tvornica vojnih i policijskih kaciga koje su kvalitetom među najboljima na svijetu.
Tvrtka Šestan-Busch jedna je od perjanica hrvatske vojne industrije koja je prošle godine izvezla proizvode u vrijednosti 152 milijuna eura. Direktor Alojzije Šestan vodi nas kroz pogon i demonstrira kako su kacige od aramidnih i polietilenskih vlakana otporne na metke.
Radiochirurgia Zagreb u ponedjeljak je postala Siemens Healthineers referentni centar za primjenu umjetne inteligencije (UI) u planiranju radioterapije i radiokirurgije, što hrvatskim pacijentima donosi veliki iskorak u dijagnostici i liječenju tumora.
Iz Radiochirurgie tvrde kako ta suradnja stavlja Hrvatsku na kartu svjetskih centara koji u borbi protiv raka koriste najnapredniju tehnologiju.
"Hrvatska je druga najlošija u Europi po smrtnosti od tumora. Tumor može biti i najlakša i najteža bolest. Ako se otkrije na vrijeme, može biti najlakša bolest. Ono što danas predstavljamo je revolucija u dijagnostici i liječenju tumora", istaknuo je ravnatelj Radiochirurgie Zagreb Dragan Schwarz.
Atlantic Štark, član Atlantic Grupe, i njemačka razvojna financijska institucija Deutsche Entwicklungs Gesellschaft (DEG), potpisali su ugovor o kreditu od 20 milijuna eura. Potpisani kreditni aranžman dio je investicijskog ciklusa od više od 100 milijuna eura koji Atlantic Grupa planira kroz naredne tri godine na području Republike Srbije, izvijestila je Atlantic Grupa putem Zagrebačke burze.
Konkretan financijski paket odnosi se primarno na modernizaciju i povećanje proizvodnih i logističkih kapaciteta u Atlantic Štarku. Atlantic planira i dodatna ulaganja u nove proizvodne pogone te stvaranje regionalnog centra za proizvodnju i razvoj poslovanja s kavom.
Vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi | Edvard Šušak/Hina
Uvijek aktualna domaća tema je tržište nekretnina. Njegovo hlađenje, odnosno pad volumena prodaje stanova u Hrvatskoj, realnost je u trenutku kada je stambeni prostor za veliki dio stanovništva postao toliko nepriuštiv da je tržište praktično pretvorio u ponudu za strance i svojevrsnu špekulativnu kategoriju.
"Nagrižena kupovna moć zbog visoke i duge inflacije, rast kamatnih stopa te stroži uvjeti financiranja utječu na pad potražnje kupaca koji rješavaju stambeno pitanje. Očito takvi kupci više ne mogu pratiti rast cijena stambenih nekretnina. Nadalje, rast prinosa na druge vrste imovine, poput obveznica, trenutačno čini stambene nekretnine manje atraktivnima za one koji ih kupuju kao investiciju", navodi voditeljica odjela tržišta kapitala u Colliersu Klara Matić.
U prilog padu cijena ide i broj praznih, nenastanjenih stanova u Hrvatskoj, koji se u deset godina, od 2011. do 2021. godine, povećao za čak 43 posto. S druge strane se broj nastanjenih stanova smanjio za 4,2 posto, pokazao je posljednji popis stanovništva.
Iz nedavnih podataka koje je objavio Državni zavod za statistiku proizlazi da je čak milijun stanova u Hrvatskoj prazno ili se tek povremeno koristi, što je nevjerojatan podatak i daleko iznad procjene Bloombergovih analitičara. Pomnije analize tek će otkriti što se sve krije iza te brojke, koliko je tu sivog tržišta i neprijavljenog najma, koliko je tih stanova ostalo prazno nakon što su se njihovi vlasnici iselili tražeći posao, a koliko ih se koristi za neku gospodarsku aktivnost i slično, ali već sada je jasno da se radi o vrlo zanimljivoj pojavi u zemlji u kojoj su stanovi za većinu stanovništva postali nepriuštivi.
Za razliku od regije, eurozona neće izbjeći prvu recesiju nakon početka pandemije jer se u četvrtom tromjesečju gospodarstvo smanjuje drugi kvartal za redom, prema anketi analitičara Bloomberga.
Predviđeno smanjenje za razdoblje od rujna do prosinca iznosi 0,1 posto, dok je projekcija na temelju prethodnog istraživanja govorila da će proizvodnja ostati nepromijenjena. Blagi oporavak vidi se početkom 2024. godine.
"Sumnjamo da smo na početku rasta", rekao je Jörg Angelé, ekonomist u banci Bantleon. "Otpori ostaju snažni, posebice oni koji proizlaze iz golemog povećanja kamatnih stopa."
Dobra vijest je da je EU postigao dogovor oko regulacije umjetne inteligencije. To će postati najsveobuhvatnija regulativa umjetne inteligencije na Zapadu.
Thierry Breton, povjerenik Unije za unutarnje tržište, izjavio je da se sporazumom postiže ravnoteža između poticanja inovacije i zaštite prava ljudi i kompanija.
"Potrošili smo mnogo vremena kako bismo pronašli odgovarajuću ravnotežu između ostvarivanja potencijala koji UI ima u podršci provedbe zakona te istovremene zaštite osnovnih prava naših građana", poručio je. "U Europi ne želimo nikakvo masovno praćenje građana", dodao je.
I dok nas europski lideri uvjeravaju kao ne žele pratiti građane, u SAD-u ne žele u koaliciju za kraj subvencija fosilnim gorivima.
Svjetski čelnici na konferenciji COP28 u Dubaiju | Hollie Adams/Bloomberg
Odlučili su se ne pridružiti koaliciji pod vodstvom Nizozemske kojoj je cilj postepeno ukinuti subvencije za fosilna goriva i koja bi za početak trebala svoje članice izdvojiti iz međunarodnih ugovora koji ih propisuju.
Oko 50 posto državnih subvencija za naftu, plin i ugljen rezultat su globalnih sporazuma, poput onih u zračnom i morskom prometu, koji ta goriva izuzimaju od oporezivanja, stoji u priopćenju koalicije pokrenute na konferenciji COP28 u Dubaiju. Države članice morat će prije konferencije iduće godine objaviti iznose koje izdvajaju za subvencije fosilnih goriva.
Kad smo već kod konferencije COP28, na momente je poprimala groteskne razmjere apsurda i licemjerja, ali na kraju je ipak završila dogovorom koji prvi put obuhvaća obvezu prijelaza sa svih fosilnih goriva. Predsjednik ovogodišnjeg samita pod pokroviteljstvom UN-a, Sultan Al Jaber iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, postigao je sporazum koji je bio dovoljno snažan za SAD i Europsku uniju u pogledu potrebe za dramatičnim smanjenjem upotrebe fosilnih goriva, dok je istovremeno zadržao podršku Saudijske Arabije i drugih proizvođača nafte.
Sporazum od zemalja zahtijeva da brzo preusmjere energetske sustave od fosilnih goriva na pravedan i uredan način, kvalifikacije koje su pomogle uvjeriti skeptike. Prema sporazumu, zemlje su također pozvane da doprinesu globalnom naporu za prijelaz, umjesto da budu izravno prisiljene same napraviti taj pomak.
Uz zaokret u klimatskoj politici očekuje nas i promjena monetarnih trendova. Analitičari su uvjereni da će u 2024. doći do rezanja kamara, ali pitanje koliko brzo.
Ključno je pitanje hoće li podaci o inflaciji u idućim mjesecima dopustiti donositeljima odluka da promijene smjer dovoljno brzo i izbjegnu recesijska kretanja.
Investitori polažu nade u zaokret zbog ohrabrujućih podataka o inflaciji u posljednje vrijeme te nedavnih komentara zagovornika oštrije monetarne politike u Europskoj središnjoj banci (ECB) i Fedu koji sugeriraju otklon od daljnjeg zaoštravanja.
Čelnik Feda Jerome Powell u zagrljaju šefice ECB-a Christine Lagarde | Bloomberg
Taj otklon potvrđen je jednoglasnom odlukom Feda u srijedu da kamate ostavi nepromijenjenima.
Odluka je u srijedu bila, dakle, jednoglasna. Članovi Feda, prvi put od ožujka 2021. godine, ne očekuju da će biti daljnjih dizanja kamatne stope. Njihova medijalna prognoza je smanjenje kamatne stope za 75 baznih bodova u 2024. godini.
Osam članova Feda očekuje da će sniženje biti manje od 75 baznih bodova, a pet smatra da bi moglo biti i više.
I Europska središnja banka (ECB) je, sukladno očekivanjima, ostavila u četvrtak ključne kamatne stope nepromijenjene.
Tako depozitna kamatna stopa ostaje na četiri posto. Vijeće ECB-a je napomenulo da će inflacija, premda se u proteklim mjesecima smanjila, vjerojatno ponovno privremeno porasti u kratkoročnom razdoblju. Prognoziraju da će se ciljanoj razini od dva posto približiti u 2025. godini.
