.webp){kind=icon}
Na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima buru je izazvao komentar predstavnika domaćina o upitnoj vrijednosti znanosti koja povezuje klimatske promjene i korištenje fosilnih goriva. Upravo se tranzicija na obnovljive izvore energije smatra šansom za mnoge u elektroindustriji, a ovogodišnje kretanje dionice Končara ukazuje na to da su mnogi investitori to već možda i prepoznali.
Čak i uz odlične rezultate na burzama ove godine, Bloombergova anketa pokazuje da mnogi očekuju još bolju 2024. godinu, a dok se to ne ostvari svojim investicijama su se mogli poveseliti ulagači u zlato koje je dosegnulo rekordnu cijenu. I dok se na svjetskom tržištu roba dosežu rekordi, domaće tržište pšenice obavija sumnja o namještanju cijena, i to između Čakovečkih mlinova i Tvornice stočne hrane zbog čega je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokrenula postupak protiv te dvije tvrtke.
Burna konferencija
Uz nastavak sukoba Izraela i Hamasa dio pažnje svjetske javnosti usmjeren na Bliski Istok ovih je dana fokusiran i na Ujedinjene Arapske Emirate gdje se od kraja prošlog tjedna sve do 12. prosinca održava konferencija UN-a o klimatskim promjenama COP 28. Pravu je buru izazvao Sultan Al Jaber, čelnik nacionalne naftne tvrtke Ujedinjenih Emirata, koji je branio svoje stajalište o upitnoj povezanosti postupnog prestanka korištenja fosilnih goriva i postizanja klimatskog cilja za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupanj Celzija. Al Jaber je tvrdio da je njegov komentar krivo protumačen i da je "znanost njegova vodilja".
Ponedjeljak je na konferenciji bio posvećen financijskoj industriji, a to je bio i povod za raspravu o tome na koje načine velike banke financiraju održivost. Velike banke, uključujući Morgan Stanley, HSBC, Goldman Sachs i JPMorgan Chase & Co., najavile su ciljeve financiranja održivog razvoja do 2030. godine u vrijednosti između 750 milijardi i 2,5 bilijuna dolara. No takve najave ostavljaju investitore s malo informacija o načinima na koji banke definiraju što je održivo i na koji način sastavljaju brojke.
Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara | Hina/Zvonimir Kuhtić
Trijumf Končara
Pitanje održivog razvoja uključuje i sve jači fokus električnu energiju proizvedenu obnovljivim izvorima. Takva tranzicija je svakako prilika za mnoge kompanije, te je analitički tim Bloomberg Adrije ovih dana i preporučio razmatranje investicija u sektore koji su bliski elektroindustriji. Brojke sa Zagrebačke burze svakako sugeriraju da je dio ulagača to već prepoznao.
Dionice samog Končara i tvrtke Končar-distributivni i specijalni transformatori ove su godine mogle donijeti odličnu zaradu investitorima koji su ih kupili početkom siječnja. Cijena samih Končarevih dionica je dosad porasla za 60 posto, a onih Končar-D&ST-a i više od 160 posto. Ne dođe li do bitnih promjena u idućih nekoliko tjedana, Končar će 2023. godinu pamtiti kao odličnu godinu na burzi.
Optimistična očekivanja
Anketa Bloomberga pokazuje da čak i oni koji su propustili investirati u Končar, u idućoj godini imaju solidne šanse. Kao i za Končar, ova je godina bila odlična i za brojne druge dionice, posebno one u sektoru visoke tehnologije. Microsoftove dionice su skočile 56 posto, Amazonove 75 posto, a Metine 170 posto. No unatoč nekim neizvjesnostima, sudionici Bloombergove ankete predviđaju da će iduća godina biti još bolja. Čak 63 posto od 595 sudionika očekuje da će njihove investicije polučiti snažniji učinak no ove godine.
Bloomberg
I dok oni čekaju iduću godinu, ulagači koji su se okrenuli jednoj od najtradicionalnijih investicija – zlatu – mogu zadovoljno trljati ruke. Unca zlata je u ponedjeljak dosegnula novi rekord. Cijena joj je u jednom trenutku iznosila 2.087,95 dolara. Nagli skok zlata povezuje se s očekivanjima da će i Savezne rezerve početi s rezanjem kamatnih stopa već na početku iduće godine.
Cijena pšenice
Iduća godina mogla bi donijeti nevolje Čakovečkim mlinovima i Tvornici stočne hrane. AZTN je objavio kako je započeo postupak protiv te dvije kompanije jer sumnja u namještanje cijene prilikom otkupa pšenice u razdoblju od 2020. do 2022. godine.
Iz Agencije ističu da samo pokretanje postupka ne prejudicira i njihovu odluku, no u objašnjenju koje prati objavu se dodaje da je AZTN u prethodnom ispitivanju stanja na tržištu, temeljem dokumentacije 17 otkupljivača, utvrdio "kako jedino Čakovečki mlinovi i Tvornica stočne hrane u svojim otkupnim uvjetima imaju potpuno identične otkupne cijene pšenice" u 2020., 2021. i 2022. godini. AZTN je cijelu provjeru počeo nakon što su iz saborskog Odbora za poljoprivredu sredinom prošle godine primili dopis "kojim je ukazano na sumnju" o mogućem udruživanju otkupljivača pšenice u kartel.
Umjetna inteligencija
U Zagrebu će se u utorak intenzivno raspravljati o umjetnoj inteligenciji. Na konferenciji "Future is now - AI & green disruption" sudionici će razmatrati utjecaj umjetne inteligencije na poslovanje banaka, kao i ulozi UI-a u zelenoj tranziciji. Istovremeno, na konferenciji s temom umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti u gospodarstvu predstavit će se rezultati godišnje analize IT sektora, kao i rezultati prvog istraživanja o umjetnoj inteligenciji u hrvatskom gospodarstvu.
A kad su u pitanju istraživanja, za utorak je najavljena i objava prvih rezultata uvijek interesantnog PISA istraživanja o znanjima i vještinama petnaestogodišnjih učenika. Istraživanje redovno provodi OECD, a u najnovijem su sudjelovali učenici iz 81 zemlje, među kojima i više od šest tisuća učenika iz Hrvatske.
Stjecanje znanja svakako je jedna od najvrednijih investicija, a nešto suhoparnije, ali i dalje interesantne podatke o kretanju investicija u hrvatskoj ekonomiji u 2022. godini u utorak bi trebao objaviti Državni zavod za statistiku. Također, u utorak poslije podne u Tuheljskim Toplicama bi se trebalo raspravljati o investicijama na sjeverozapadu Hrvatske i to na konferenciji na kojoj će biti predstavljena inicijativa za ulaganjima u Krapinsko-zagorsku županiju.
