Međunarodnu klimatsku politiku proteklih je godina oblikovao uglavnom zatvoreni krug političara u završnim fazama svojih karijera. Sada se počinju pojavljivati lideri izvan tradicionalnog centra moći SAD–EU–Kina, neki novi na međunarodnoj sceni, a drugi već iskusni. I žene su na čelu.
"Žene su sada donositelji odluka koje mogu povećati vjerojatnost da će odluke koje će imati utjecaja i ostati", kaže Jennifer Morgan, njemačka posebna izaslanica za klimu. Konačno, kaže, bile su dvije žene – Laurence Tubiana, francuska izaslanica za klimu, i Christiana Figueres, koja je vodila klimatsko tijelo Ujedinjenih naroda, koje su pomogle dogovoriti povijesni Pariški sporazum 2015. godine za usporavanje globalnog zagrijavanja.
Svijet opasno odstupa od cilja održavanja porasta temperature unutar 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko doba, stoga je globalni plan za suočavanje s klimatskim promjenama sada potrebniji nego ikada. Pogledajmo neke od ljudi koji će narednih godina predvoditi te napore.
Čitaj više
EU uvjerljivo vodi pred Kinom i SAD-om u fondovima zelene tranzicije
Postoji pet tipova fondova: posvećenih klimatskoj tranziciji koji su posebno popularni u Europi, zatim smanjivanju ugljičnih emisija, zelene obveznice, za klimatska rješenja te fondovi čiste energije ili tehnologije.
14.10.2023
Emisije CO₂ zbog proizvodnje struje iz fosilnih goriva možda prošle vrhunac
Mnoge zemlje su uslijed energetske krize shvatile da je nužno okrenuti se vlastitim obnovljivim izvorima.
12.04.2023
Europa je imala drugu najtopliju zimu od kada postoje mjerenja
Suši uvjeti od prosjeka zabilježeni u velikim dijelovima Zapadne i Jugoistočne Europe, kao i u europskom dijelu Rusije.
09.03.2023
Može li Svjetska banka u borbi protiv klimatskih promjena ispuniti financijski jaz?
Potrebno je naći način da se privatni kapital motivira za financiranje energetske tranzicije.
21.01.2023
Mia Mottley
Mottley: Progresivna ugovarateljica | Fotoilustracija: 731; Fotografija: Simon Wohlfahrt/Bloomberg
Kada je riječ o klimatskom kapitalu, malobrojni su promijenili pravila igre više od premijerke Barbadosa Mie Mottley. Ona je, kako bi olakšala siromašnim zemljama pristup sredstvima, snažnim govorima i radikalnim prijedlozima predvodila nastojanja da se preuredi globalni financijski sustav.
Mottley, 58-godišnjakinja, želi preurediti Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetsku banku kako bi manje kreditno sposobne zemlje mogle posuditi više novca za ulaganje u zaštitu od smrtonosnih vremenskih događaja i u slučaju katastrofa bile kvalificirane za privremeno rasterećenje dugova.
Više od 40 svjetskih lidera sastalo se u Parizu ranije ove godine kako bi raspravljali o njezinu planu, poznatom kao Bridgetown Agenda. Samit je završio podrškom za agilnije hitno financiranje MMF-a, sustave rane najave katastrofa, osiguranje od katastrofa i odgode plaćanja dugova.
"Nevjerojatna je govornica", kaže Sebastien Treyer, izvršni direktor francuskog think tanka Institut du Développement Durable et des Relations Internationales. "Čuo sam je mnogo puta, ali svaki put me ponovno emocionalno ponese."
Otočne nacije igraju ogromnu ulogu u razgovorima o klimi jer je njihovo postojanje ugroženo porastom mora i sve češćim i snažnijim ciklonama. No upravo je Mottley zauzela središnju pozornicu u predstavljanju rješenja za zemlje u razvoju, dok se, kako bi dobila podršku, udružila s osobama poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Njezin Bridgetown Initiative, što je plan za preuređenje globalnog financijskog sustava radi pomaganja zemljama s visokim dugom i izloženim klimatskim promjenama, oblikovan je nakon uragana Marie 2017. godine. Nakon što je gledala kako uragan kategorije 5 pustoši susjedni otok Dominiku, Mottley i njezin kolega Avinash Persaud, ekonomist za razvoj, počeli su sastavljati plan za ublažavanja utjecaja budućih oluja potaknutih globalnim zatopljenjem.
Mottley želi preurediti tzv. Bretton Woods institucije, Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku (kao i njihove nasljednike multilateralnih razvojnih banaka), tako da posuđuju više novca manje kreditno sposobnim zemljama. Ti zajmovi pomogli bi financirati obrane od poplava i pružiti privremeno oslobađanje dugova kad se katastrofa dogodi. Mottley i Persaud također su predložili uvođenje klimatskog poreza na prijevoz ili financijske transakcije.
Prijedlozi su radikalni, ali počinju dobivati podršku razvijenih zemalja koje su se dugo opirale većim izdacima. Više od 40 svjetskih lidera sastalo se u Parizu ranije ove godine kako bi razradili plan da Bridgetown Agenda postane stvarnost. Samit je završio kretanjem prema MMF-ovu agilnijem hitnom financiranju, sustavima rane najave katastrofa, automatski pokrenutim osiguranjem od katastrofa i odgodama plaćanja dugova.
Jennifer Morgan
Bloomberg
Kao dugogodišnja aktivistica za klimu. Jennifer Morgan prisustvovala je svakoj Konvenciji stranaka (Convention of Parties – COP) i gotovo tri desetljeća vodila nevladine organizacije poput Greenpeacea i World Resources Institutea. No, prošle godine, 57-godišnjakinja se sama preselila u političku arenu, izravno izvještavajući njemačkog ministra vanjskih poslova kao predstavnica zemlje za klimu. Morgan, rodom iz New Jerseyja, koja živi u Njemačkoj od 2003. godine, bila je iznenađujući odabir za zemlju koja na svoje najviše položaje rijetko imenuje strance.
Kaže da je njezina prošlost žestoke aktivistice nije omela. "Kada ste nevladina organizacija, vaš je posao biti vani, snažno gurati i provocirati", kaže. "Ne osjećam da sam sputana govoriti istinu moćnicima, ali to moram učiniti na drugačiji način. Riječi su još važnije."
Morgan je bila ključna u uspostavljanju novog fonda za plaćanje šteta od klimatskih promjena na prošlogodišnjem COP-u u Šarm El Šejhu u Egiptu. Ipak, na kraju sastanka ostala je vidno ljutita zbog nedostatka napretka u smanjenju emisija.
Važno je da se ove godine učini više, kaže, kako u smanjenju emisija ugljika tako i u uvjeravanju zemalja poput Kine i Saudijske Arabije da plate za utjecaje djelomično uzrokovane njihovim emisijama. Ističe da je Kina sada drugo najveće svjetsko gospodarstvo, a Saudijska Arabija jedan od najvećih proizvođača nafte. "Ne živimo više u 1992.", kaže.
Morganin profil porast će na ovogodišnjem sastanku COP28 u Dubaiju nakon što je Frans Timmermans odstupio s mjesta šefa Europske unije za klimu. "Potreban nam je plan transformacije", kaže. "Moramo razumjeti trenutak u kojem se upravo nalazimo za budućnost čovječanstva, to me motivira."
Ève Bazaiba
Bez Konga kao ogromnog spremišta ugljika, čovječanstvo će izgubiti borbu protiv globalnog zatopljenja. Ève Bazaiba, 58-godišnjakinja, želi osigurati da bogate zemlje to znaju i plaćaju da ga obrane.
U svoje dvije i pol godine na dužnosti, ministrica za okoliš Demokratske Republike Kongo postala je vatrena glasnogovornica na klimatskim pregovorima u ime zemalja u razvoju koje se bore za odštetu za zaštitu svoje okoline.
Na vrhu Bazaibinih zahtjeva su veće isplate za ugljične kredite koje kupuju tvrtke i zemlje koje traže kompenzaciju za svoje onečišćenje. Ima i pregovaračku moć jer je Kongo dom drugoj najvećoj prašumi na svijetu i najvećim tropskim močvarama.
Pozicionirajući se kao pragmatičarka, Bazaiba promovira Kongo s njegovim prašumama kao "zemlju rješenja" u borbi protiv klimatskih promjena. Zemlja ima najveći hidropotencijal na svijetu i ogromne rezerve minerala poput bakra i kobalta potrebnih za implementaciju zelene tehnologije. Bazaiba također podržava otvaranje dijelova prašume za bušenje nafte i tvrdi da vlada još uvijek može zaštititi okoliš. Taj ju je stav učinio kontroverznom među ekološkim aktivistima.
No ostala je dosljedna u svom stavu da nijedan globalni pristup usporavanju zagrijavanja Zemlje ne može uspjeti bez Konga. "Nema jedne strane na svijetu – sjevera, juga, istoka, zapada, koja može govoriti o klimatskim pitanjima bez Demokratske Republike Kongo", rekla je nedavno u radijskom intervjuu.
Creecy (lijevo) i Bazaiba: Avangardne fotografkinje Afrike| Fotoilustracija: 731; Fotografija: Islam Safwat/Bloomberg i Peter Dejong/AP Photo
Barbara Creecy
Južnoafrička kolegica Bazaibe, Barbara Creecy, također se dokazala kao vješta pregovaračica kada je riječ o klimatskim financijama. Godine 2021. pomogla je dogovoriti presudan sporazum s razvijenim zemljama, uključujući SAD i UK, kako bi njezina zemlja napustila upotrebu ugljena.
Otkako je preuzela dužnost u svibnju 2019. godine, 65-godišnjakinja se glasno zalaže za zemlje u razvoju. Postoji "nepravda koja leži upravo u središtu klimatske krize, a to je činjenica da afrički kontinent odgovara za manje od dva posto povijesnih emisija", kaže Creecy. "No to je kontinent koji ozbiljno pati od klimatskih promjena."
Bivša aktivistica protiv aparthejda, kandidatkinja za mjesto ministrice financija svoje zemlje, snažno se zalagala za veću financijsku potporu kako bi se pomoglo zemljama u razvoju prilagoditi se toplijem planetu i smanjiti emisije. U isto vrijeme, pozvala je druga gospodarstva u nastajanju da se usredotoče na rješenja, a ne na žalbe zbog prekršenih obećanja.
"Stvarno prestanimo gunđati o 100 milijardi dolara godišnje koje su bogate zemlje obećale isporučiti do 2020.", kaže. "Zapravo razgovarajmo o okolišu nakon 2024. Koja su nova postignuća? Gdje ćemo pronaći nova javna sredstva?"
Marina Silva
Sada u svom drugom mandatu kao ministrica za okoliš i klimatske promjene Brazila, 65-godišnja Marina Silva provela je život posvećen prirodi. Kći sakupljača gume iz jednog od najudaljenijih i najsiromašnijih dijelova zemlje, smještenog duboko u Amazoni, donosi životno iskustvo utjecaja krčenja šuma na zajednice koje ovise o prašumi.
Kao dio ljevičarske vlade Luiza Inácia Lule da Silve, zauzeta je popravljanjem zelenih akreditacija zemlje nakon izbornog poraza Jaira Bolsonara, jednog od najnepristojnijih svjetskih antiekologa. Silva obnavljanje zaštite prašume opisuje kao "poslijeratni oporavak". Otkako je Lula preuzeo dužnost u siječnju, krčenje šuma u Amazoniji smanjeno je za 49,7 posto.
"Postoje stvari koje moramo pustiti, poput ideje da je Brazil poljoprivredna sila jer pokriva veliko područje", kaže Silva. "Ta ideja mora biti napuštena."
Budući da će Brazil sljedeće godine predvoditi G-20 i biti domaćin samita COP30, Silva u Dubaiju ima priliku iznijeti stajališta zemlje o klimatskim promjenama prije nego što dođe u središte pozornosti na međunarodnoj pozornici.
Silvino iskustvo daje joj jedinstven glas, kaže Rachel Cleetus, viša ekonomistica i direktorica politike u Uniji zabrinutih znanstvenika. "Dolazi iz perspektive ne samo razumijevanja problema u igri, već i razumijevanja uloge ljudi, posebno domorodačkog stanovništva."
Ostali koje vrijedi pratiti
Tina Stege
Ta 47-godišnja klimatska izaslanica za Maršalove Otoke, jednu od najosjetljivijih nacija na globalno zatopljenje, ključan je glas u kampanji za postupno ukidanje fosilnih goriva.
Maisa Rojas
Profesorica geofizike i suradnica na važnim UN-ovim izvješćima o klimi, Rojas, 51-godišnjakinja, donosi obilje znanstvenog iskustva u svoju dužnost ministrice za okoliš Čilea.
Wopke Hoekstra | Peter Boer/Bloomberg
Wopke Hoekstra
Novi šef EU-a za klimu koji ima 48 godina relativno je nepoznata osoba u ekološkim krugovima, ali dolazi s reputacijom fiskalne razboritosti iz svog mandata nizozemskog ministra financija.
Teresa Ribera | Benjamin Girette/Bloomberg
Teresa Ribera
Karizmatična 54-godišnja španjolska ministrica okoliša prednjači u kreiranju zelene politike EU-a, a njezina zemlja ove godine predsjeda rotirajućim predsjedanjem.
Kristin Tilley
Australska veleposlanica za klimu, 48-godišnjakinja, pokušava svojoj zemlji dati zeleniji imidž i zalaže se da Australija bude domaćin samitu COP31.
Steven Guilbeault | Christinne Muschi/Bloomberg
Steven Guilbeault
Kanadski ministar za klimu, 53-godišnjak, još jedan bivši član Greenpeacea, bit će u fokusu na samitu COP28 nakon što su šumski požari ove godine poharali veliki dio njegove zemlje.
.webp){kind=icon}
