.webp){kind=icon}
Znamo da živjeti u Hrvatskoj postaje neizdrživo skupo pa smo povodom obilježavanja blagdana Svih svetih odlučili provjeriti koliko košta umrijeti. Da skratimo, ni smrt nije jeftina, daleko od toga.
Veliki igrači iz domaće industrije cementa sve više ulažu u dekarbonizaciju, a neuobičajeno toplo vrijeme koje će nas pratiti i u studenom također pomaže smanjenju emisija i potrošnje energenata.
S druge strane, nešto će više zagađivati zračni prijevoznici koji se vraćaju u formu nakon pandemijskog knock-downa.
Hrvatski proizvođači cementa ozbiljno se bacili na smanjenje ugljičnog otiska
Slobodno se može reći da su zelena energija i dekarbonizacija među ključnim društvenim i poslovnim porukama 21. stoljeća. No kao i inače kad je riječ o strukturnim promjenama, taj proces traži vrijeme i novac.
Jedno od područja industrije koje nedvojbeno treba vrijeme i novac za prilagodbu je proizvodnja građevinskog materijala, odnosno cementa, zbog ugljičnog otiska koji ta vrsta aktivnosti ostavlja.
Zbog toga smo željeli doznati kako se s tim nose vodeće hrvatske tvrtke u tom segmentu poslovanja i koliko su daleko odmakle u općoj ambiciji smanjivanja ugljičnog otiska. Riječ je o Cemexu, NEXE Grupi i Holcimu.
Kako je smrt postala ozbiljan biznis
Ako mislite da je život u Hrvatskoj postao neizdrživo skup, imamo još loših vijesti – ni umiranje nije jeftino.
Ne možemo vam reći konkretan trošak pogreba jer to u velikoj mjeri ovisi o lokaciji groblja, a još više o tome koliko raskošan ispraćaj pokojnika želi obitelj. Ugrubo, za najskromniji mogući pogreb u manjim mjestima možete potrošiti i manje od tisuću eura, za prosječan sprovod, primjerice, u Zagrebu, trošak se kreće oko dvije tisuće eura (ako imate grobno mjesto), a gornja granica može se popeti i na nekoliko stotina tisuća eura s kupnjom grobnice.
Dakle, trošak kupnje i uređenja grobnog mjesta daleko je najveća stavka pri klasičnim ukopima. Kratak pregled ponude otkriva da grobna mjesta, kao i ostatak tržišta nekretnina, konstantno dobivaju na cijeni. Lokacija i kod posljednjeg počivališta igra najveću ulogu, a pogled na oglase ostavlja pomalo morbidan okus u ustima.
Blago vrijeme u studenome na Balkanu i Europi ide na ruku energentima
Europu u studenom očekuje blago i kišovito vrijeme, što će ponovno odgoditi početak sezone grijanja, iako oluje pogađaju dijelove kontinenta.
Njemačka, Poljska i veći dio Balkana bit će topliji od uobičajenog, s temperaturama koje će prvih devet dana u mjesecu ostati čak šest stupnjeva Celzijusa iznad sezonskog prosjeka, prema prognozi Maxar Technologiesa. A Francuska će vjerojatno imati 50 posto dana toplijih od prosjeka u sljedeća tri mjeseca, prema Meteo-Franceu.
Građani u Europi grijanje tradicionalno počinju uključivati u listopadu, a ono se dodatno pojačava u studenom, što povećava potražnju za prirodnim plinom. Niže temperature ovog mjeseca mogle bi smanjiti potražnju u usporedbi s prethodnim godinama i pomoći u očuvanju viška plina za ostatak zime.
Zračni promet konačno na pretpandemijskim visinama, ali prijete nove turbulencije
Četiri izgubljene godine. Toliko je zrakoplovnoj industriji trebalo za povratak na poziciju na kojoj je bila prije pandemije.
Globalni kapaciteti avioprijevoznika konačno bi trebali nadmašiti razinu iz 2019. godine, pokazuju podaci analitičke tvrtke Cirium. Radi se o važnom koraku k oporavku od pandemije COVID-19 koja je svjetsko tržište zračnog prometa vrijedno 1,17 bilijuna dolara bacilo u egzistencijalnu krizu. Zatvaranje granica prisililo je aviokompanije na parkiranje aviona, što je industriju dovelo na rub kolapsa.
Izazovi koji su uslijedili, od zabrana putovanja i državnih spašavanja kompanija do pokušaja otvaranja granica, što bi opet zaustavili novi sojevi virusa, financijski su oslabjeli sektor i ostavili ga s manjkom zaposlenih. Kad su nestrpljivi putnici prošlog ljeta konačno počeli putovati, aviokompanije i aerodromi bili su nepripremljeni, što je rezultiralo kašnjenjima i kaosom na terminalima.
Povratak na pretpandemijske kapacitete – radi se o umnošku broja raspoloživih sjedala i duljine letova – svjedoči o otpornosti avioprijevoznika i njihovoj prilagodljivosti na konstantne promjene uvjeta. No u mnogo aspekata avioprijevoz je kao sektor ipak postao izazovniji.
Slijedi…
Iako na domaćoj sceni nema puno aktivnosti, globalna je dosta živahna. Tako ćemo doznati kako se kretao PMI indeks za Njemačku, Španjolsku, Francusku i Italiju, a slijedi i objava financijskih rezultata svjetskih divova poput Applea, Shella, Mitsubishija, Lufthanse i Ferrarija.
