Samo mjesec dana prije ključnih pregovora o klimatskim promjenama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, izvješće UN-a jasno upozorava na katastrofalne rizike koji prijete Zemljinoj ekosferi. Pozivajući na djelovanje u rješavanju osnovnih problema, izvješće o međusobno povezanim rizicima od katastrofa ističe "prijelomne točke rizika" za različite socioekološke sustave.
Prijelomne točke rizika definiraju se kao trenuci kada određeni socioekološki sustav više ne može učinkovito upravljati rizicima i osigurati svoju normalnu funkciju, što značajno povećava opasnost od katastrofe.
Izvješće posebno ističe šest ključnih područja koja povezuju prirodne ekosustave s ljudskim društvom: rapidno izumiranje vrsta, iscrpljivanje podzemnih voda, otapanje ledenjaka, problem svemirskog otpada, rastuću ekstremnu vrućinu te neizvjesnu budućnost.
Čitaj više
Klimatske promjene oblikuju trgovinu fizičkom, ali i nevidljivom vodom
Hrvatska spada među najveće neto izvoznike fizičke vode na svijetu po glavi stanovnika i nalazi se na globalnoj ljestvici na petom mjestu.
21.10.2023
Na dobrom smo putu da probudimo zombi viruse iz sna dugog 50 tisuća godina
Claveriejev tim izvukao je više drevnih virusa iz sibirskog permafrosta, svi oni i dalje su zarazni.
15.10.2023
Toplinska kupola, El Niño, šest sigma - novi pojmovi vremenskih ekstrema
Razgovor o ekstremnim vremenskim prilikama zahtijeva nešto drugačiji rječnik.
30.09.2023
Klimatske promjene i zelena tranzicija otežavat će posao ECB-u
Među tvrtkama u eurozoni vrlo je raširena zabrinutost oko utjecaja klimatskih promjena u idućih pet godina.
27.09.2023
"Dok neselektivno iscrpljujemo naše vodene resurse, uništavamo prirodni svijet i bioraznolikost te zagađujemo Zemlju i svemir, riskiramo da pređemo granicu višestrukih prijelomnih točaka koje bi mogle ugroziti sustave na kojima ovisi naš opstanak“, rekla je glavna autorica izvješća, Zita Sebesvari.
Primjerice, podzemni vodeni rezervoari igraju ključnu ulogu u opskrbi svijeta slatkom vodom i trenutno pomažu ublažiti štetu uzrokovanu sve češćim sušama uslijed klimatskih promjena. No, ti vodonosnici sada se iscrpljuju brže nego što se prirodno mogu obnoviti. Saudijska Arabija već je prešla tu prijelomnu točku rizika, a i Indija slično stoji.
U kontekstu brzog izumiranja vrsta, izvješće naglašava kaskadne učinke na prehrambene lance. Na primjer, gopher kornjača, koja je ugrožena izumiranjem, igra ključnu ulogu u očuvanju raznih vrsta, stvarajući jazbine koje koristi više od 350 drugih vrsta za razmnožavanje, hranjenje, zaštitu i regulaciju temperatura. Ako ova kornjača izumre, to će vjerojatno izazvati lančane reakcije koje će negativno utjecati na šumske ekosustave jugoistočnih Sjedinjenih Američkih Država.
Ledenjaci, koji su vitalni skladišta slatke vode, tope se brže nego ikad. Točka "vrhunac vode", kada ledenjak maksimalno otpušta vodu uslijed topljenja, već je dosegnuta ili se očekuje da će se dosegnuti u idućih deset godina kod malih ledenjaka u srednjoj Europi, zapadnoj Kanadi i Južnoj Americi. Alarmantno je da je ugroženo više od 90.000 ledenjaka u regijama poput Himalaja, Karakoruma i Hindukuša, što utječe na gotovo 870 milijuna ljudi koji ovise o toj slatkoj vodi.
Kada je riječ o svemirskom otpadu, izvješće upozorava da Zemljinu orbitu prijeti preopterećenje krhotinama koje bi mogle potencijalno pokrenuti lančane reakcije i ugroziti ljudsku sposobnost upravljanja satelitima, uključujući one koji pružaju rano upozorenje na prirodne katastrofe.
Izvješće jasno ukazuje na to da su dosadašnji pristupi najčešće usmjereni na privremeno rješavanje problema, a ne na suzbijanje temeljnih uzroka. Sve nas to obvezuje na hitno i odlučno djelovanje kako bismo sačuvali naš planet od katastrofe.