.webp){kind=icon}
Klimatske promjene, ćudljive i ekstremne vremenske prilike i energetska tranzicija će otežati Europskoj središnjoj banci (ECB) zadaću procjenjivanja zdravlja ekonomije eurozone i vođenja monetarne politike, rezultati su najnovijih analiza koje je provela ta institucija.
Svaki od tih izazova će utjecati na gospodarsku izvedbu u budućnosti rekao je viši ekonomist ECB-a Miles Parker.
"Neublažene klimatske promjene su bitno gore za potencijal gospodarskog rasta na dulji rok no učinak tranzicije prema neto nultoj emisiji ugljičnih plinova. Na kratki rok sama ta tranzicija može umanjiti potencijalni rast", ustvrdio je Parker.
Ekonomisti nastoje shvatiti kako klimatske promjene i strategije da im se suprotstavi utječu na cijene i kapacitet rasta tvrtki. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da, barem u ovom desetljeću, troškovi uključuju ubrzanu inflaciju i slabiji rast.
Bitan lokalni učinak klimatskih promjena na određene regije i sektore te neizvjesnost oko reakcija ljudi i tvrtki dodatno otežavaju procjenu posljedica, posebice jer se politika određuje za cijelu eurozonu i njezinih 20 članica, smatra Parker.
U odvojenoj anketi ECB-a vidi se da je zabrinutost oko učinaka klimatskih promjena u idućih pet godina vrlo raširena među tvrtkama u eurozoni. Čak oko 60 posto njih procjenjuje da su rizici tranzicije vezani za strože standarde zelene ekonomije "vrlo bitni".
Čak polovica kompanija smatra da su dovoljno investirali kako bi smanjile ugljični otisak, a četvrtina planira to napraviti u idućih pet godina. Oko trećina je potrošila novac u ublažavanje učinaka rizika od prirodnih nepogoda.
Istodobno, više od polovice smatra da su previsoke kamatne stope i troškovi financiranja, kao i nedovoljne javne potpore, vrlo velika zapreka za investicije u područja vezana za klimu.
