Osam godina Pariškog sporazuma: Jesmo li išta naučili iz klimatskih katastrofa?

Iako je prošlo osam godina otkako je Pariški sporazum o klimatskim promjenama stupio na snagu, ove godine smo više nego ikada vidjeli koliko posljedice klimatskih promjena mogu biti razorne. Od katastrofalnih poplava u Španjolskoj, oluje Boris koja je u rujnu pogodila središnju Europu, razornih poplava u Bosni i Hercegovini, brojnih požara, sve do američkog uragana Miltona. Nema što nam do sada nije pokazalo da nam nebriga o pitanju klimatskih promjena dolazi na naplatu.

Upravo zato se 4. studenog obilježava Svjetski dan klimatskih promjena, a glavni cilj je podizanje svijesti o važnosti i značaju zaštite životne sredine, kako bi se održali normalni klimatski uvjeti.

A ne treba nam puno da shvatimo da klimatski uvjeti već sada nisu normalni. Studeni smo ove godine dočekali u laganim jaknama i to nije neobično s obzirom na to da je ovo ljeto bilo najtoplije do sada, a očekuje se da će temperature nastaviti rasti iz godine u godinu. Također, 2023. godina bila je najtoplija godina otkad postoje mjerenja, a upravo se zbog toga i događa sve više katastrofa. 

"Bila je toplija blizu površine tla za 1,45 globalno. U Europi je taj porast bio još veći. S obzirom na to da temperatura raste, atmosfera može sadržavati više vlage i onda samim time ima i više energije. A znamo da je energija sačuvani oblik koji se mijenja iz jednog oblika u drugi. Kad imate više energije, onda dolazi do intenzivnih i ekstremnih vremenskih pojava. Tako da se i velike oborine mogu pripisati klimatskim promjenama", objasnila je Lidija Srnec, voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a, za HTV.

Opasan rast temperatura

Inače, Pariški sporazum ima za cilj ograničiti globalno zatopljenje na temperature ispod 2°C. Ovaj cilj ključan je za osiguranje opskrbe hranom i jačanje kapaciteta država za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena. No, idemo li prema tom cilju je upitno s obzirom na to da najnovija analiza Ujedinjenih naroda pokazuje da će temperature nastaviti rasti u nadolazećim godinama jer svijet ne uspijeva ostvariti cilj smanjenja štetnih stakleničkih plinova.

2023. godina bila je najtoplija godina otkad postoje mjerenja | Deposit Photos

Izvješće navodi kako je prošle godine zabilježena rekordna koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi, uz porast razine metana i dušikovog oksida. Ugljični dioksid se akumulira brže nego ikad, povećavajući se za više od 10 posto u posljednja dva desetljeća, a upravo zagađenje stakleničkim plinovima predstavlja jamstvo katastrofe. 

Također, predviđa se da će do 2023. ukupne emisije CO2 u atmosferi biti samo 2,6 posto niže nego 2019. godine, a da bi se ostvarili klimatski ciljevi, emisije bi trebale pasti za 43 posto.

Prirodne katastrofe i druge posljedice

Sve to znači da bi tragični prizori nakon prirodnih katastrofa mogli postajati sve češći dio naše svakodnevice. Naime, za vrijeme poplava koje su ove jeseni pogodile središnju Europu, Ivan Güttler, ravnatelj Državnoga hidrometeorološkog zavoda, objasnio je da su klimatske promjene odgovorne prvenstveno za intenzitet ciklone Boris koja je uzrokovala snažne poplave.

"Imali smo prodor svježeg i hladnog zraka iz sjevernih područja Europe, nastanak ciklone na području Mediterana, ali taj Mediteran nije bio u svojem normalnom stanju, nego je bio izuzetno topao. Osim atmosfere, i Jadran i Sredozemlje su se zagrijali za nekoliko stupnjeva (više) od prosjeka, i to je pridonijelo činjenici da smo imali puno veće isparavanje, puno više vodene pare bilo je dostupno cikloni koja je nastala iz prirodnih razloga", objasnio je Güttler.

Također, nakon nedavnih poplava u Bosni i Hercegovini koje su prouzročile veliku materijalnu i ekološku štetu, Anes Podić, aktivist organizacije EkoAkcija, kazao je da s klimatskim promjenama možemo očekivati sve češće ekstremne vremenske događaje.

Dodatno, problem poplava je složen s obzirom na to da širom svijeta oko dvije milijarde ljudi živi na područjima uz rijeke, gdje su izloženi sličnim rizicima.

Poplave su prouzročile veliku materijalnu i ekološku štetu | Bloomberg Mercury

No, nisu prirodne katastrofe jedini oblik posljedica koje klimatske promjene uzrokuju. Klimatske promjene nanose sve veću štetu i poljoprivredi. Tako je Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) nedavno zatražila financijsku pomoć iz EU fondova kako bi se olakšala prilagodba novim uvjetima, s obzirom da se gubici zbog klimatskih promjena procijenjuju na više od 140 milijuna eura.

Borba s klimatskim promjenama

Inače, potpisnice Pariškog sporazuma smatraju se odgovornima ako ne uspiju ostvariti svoje nacionalne planove za smanjenje emisija. Točnije te države mogu biti penalizirane od strane Europske komisije.

Kako po tom pitanju stoji Hrvatska? Srnec je za HTV istaknula da je Hrvatska svjesna klimatskih promjena te da meteorolozi rade na istraživanju te teme. Objasnila je da je izrađena strategija za klimatske promjene do 2040. godine s osvrtom do 2070. i u toj strategiji su upravo razmatrani svi sektori kako bi se na njih eventualno moglo odraziti klimatske promjene.

"Ono što je cilj Europe, a i Hrvatske, jest smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Jedan dio je kako se boriti s klimatskim promjenama, a drugi dio je prilagodba, koja je vrlo važna", istaknula je.