Hrvatski zahtjev za pristup OECD-ovoj Konvenciji o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama i članstvo u radnoj skupini prihvaćen je u četvrtak na sastanku u Parizu.
Ta je konvencija stupila na snagu u veljači 1999. i ima 45 članica. Uz 38 država OECD-a, tu su i Argentina, Brazil, Bugarska, Peru, Rusija, Rumunjska i Južna Afrika.
"Odluka radne skupine OECD-a protiv podmićivanja važan je korak u našem pristupanju OECD-u i priznanje naporima koje smo u ovom procesu napravili. Ulazak u OECD je najvažniji vanjskopolitički cilj naše Vlade, a odluka da pristupimo konvenciji i radnoj skupini znak je da smo na dobrom putu", izjavio je ministar Ivan Malenica.
Čitaj više
Porezna uprava: Primanje mita skandalozno je i sramotno ponašanje
Porezna uprava ističe da primanje mita ili bilo koje drugo slično ponašanje predstavlja skandalozno i sramotno ponašanje, za koje ne može biti nikakvog opravdanja.
16.06.2023
Javna nabava sve više u rukama politički povezanih poduzeća
Prosječni udio volumena ugovora politički povezanih poduzeća u javnoj nabavi u zemljama JI Europe je pet posto.
15.05.2023
Policija upala u sjedište Mercedesa, na meti zbog korupcije dva menadžera
Njemački mediji pišu kako se radi o istrazi protiv dvojice menadžera Mercedes-Benza koji su primali mito.
21.03.2023
Imovinske kartice dobar su alat u borbi s korupcijom, ali se nedovoljno koriste
Imovinske kartice dobar su instrument poglavito kad je riječ o javnim službenicima i politički izloženim osobama.
15.03.2023
Ministarstvo pravosuđa i uprave u priopćenju navodi da je pristupilo izmjenama i dopunama Kaznenog zakona i Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, a Ministarstvo financija izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit kojima se hrvatski zakonodavni okvir uskladio s odredbama Konvencije o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama.
Konvencija je prvi i jedini međunarodni ugovor koji je posebno usmjeren na transnacionalno podmićivanje u području poslovanja. Kao pravno obvezujući međunarodni instrument, njezine stranke suglasne su utvrditi podmićivanje stranih javnih službenika kao kazneno djelo te ga istražiti, kazneno goniti i sankcionirati.
Inače, čak i konzervativne procjene korupcije govore da ona gospodarstvo Europske unije košta oko 120 milijardi eura godišnje. No problem nije samo ekonomski. Istraživanje koje je na proljeće 2022. za potrebe Europske komisije proveo Eurobarometar pokazalo je da gotovo sedam od deset Europljana (68 posto) vjeruje da je korupcija raširena u njihovoj zemlji, a samo 31 posto smatra da su napori njihove vlade u borbi protiv korupcije učinkoviti.
Podsjećamo i da je njemačka agencija Transparency International u siječnju ove godine objavila rang-listu zemalja po indeksu percepcije korupcije (CPI). Prema toj listi, Hrvatska je ostvarila najveći napredak u Adria regiji i poboljšala svoj rezultat za tri boda te se nalazi na 57. mjestu.