Kako bi se uskladili s regulativama o neto nultoj emisiji i izbjegli opterećenje zastarjelim zgradama, investitori u nekretnine trebaju uložiti znatno više resursa u prilagodbu starih zgrada klimatskim promjenama nego u izgradnju novih struktura. To su zaključci koje je u utorak objavio UBS Group AG, a Švicarski bankarski institut za održivost i utjecaj poziva na ništa manje od "revolucije u energetskoj obnovi".
"Investitori uvijek moraju procjenjivati rizike u odnosu na financijski povrat na individualnoj osnovi", izjavio je za Bloomberg Michael Baldinger, glavni direktor za održivost UBS-a. "Bit će slučajeva gdje nove izgradnje mogu imati koristi od novih materijala i tehnologija za smanjenje emisija i optimizaciju potrošnje energije", dodao je.
Međutim, UBS zagovara "prilagodbu kao poželjnu opciju jer u mnogim slučajevima može poboljšati prinose od najamnine, dodavati vrijednost zgradama tijekom vremena i zaštititi ih od postajanja zastarjelim imovinama", rekao je Baldinger.
Čitaj više
Obujam građevinskih radova u srpnju rastao za 5,1 posto
Gotovo dvije trećine radnih sati (60,7 posto) na gradilištima u srpnju je odrađeno na novogradnji.
21.09.2023
U novom tjednu stižu nova odluka ECB-a i nove mjere pomoći građanima
O smjeru monetarne politike u eurozoni odlučuje se u srijedu i četvrtak, a hrvatska Vlada je za četvrtak najavila i novi paket mjera za pomoć građanima.
08.09.2023
Prosječan trošak izgradnje kvadrata stana u drugom tromjesečju 1.410 eura
Izgradnja jednog kvadrata skuplja nego u prvom tromjesečju, ali jeftinija nego krajem 2022. godine.
28.08.2023
Građevinska industrija pred stagnacijom, radova manje nego lani
Podaci na tromjesečnoj razini ukazuju na usporavanje građevinske aktivnosti i pozivaju na oprez.
28.08.2023
Prilagodba starih zgrada može uštedjeti do 75 posto ugljičnog dioksida koji bi se ispuštao da je izgrađena ekvivalentna nova građevina, procjenjuje UBS.
Sve do 2021. godine, zgrade u svijetu činile su oko 37 posto emisija CO₂ povezanih s energijom i procesima, prema Programu Ujedinjenih naroda za okoliš. Zasad se samo jedan posto tih nekretnina prilagođava svake godine, dok 99 posto postojećih zgrada nije usklađeno s ciljem eliminacije emisija do 2050. godine, navodi UBS.
Investitori u nekretnine suočavaju se s okružjem u kojem će regulacije vjerojatno sve više zahtijevati klimatska rješenja. S obzirom na to da je više od 90 posto globalne ekonomije sada obuhvaćeno obvezama neto nule, "vlade su implicitno potpisale sektor građevine za potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine", prema UBS-u sa sjedištem u Zürichu.
Većina današnjih zgrada još će biti tu 2050. godine, pa bi se rušenje i ponovna izgradnja trebali razmatrati samo u vrlo rijetkim slučajevima kada ekonomske i društvene koristi nadmaše ekološke troškove, napisao je UBS u svom izvještaju.
Prilagodba klimatskim promjenama može uključivati sve, od poboljšanja energetske učinkovitosti zgrade, instaliranja izolacije, optimizacije ventilacije, smanjenja potrošnje energije, prelaska na električne ili geotermalne izvore topline i maksimizacije proizvodnje energije na licu mjesta.
Vlasnici nekretnina obično su preferirali rušenje i novu izgradnju jer se smatralo da vodi do viših najamnina, prema UBS-u. Dio te računice temeljio se na nedostatku pouzdanih podataka koji odražavaju puni ugljični otisak tog modela.
"Duboka rekonstrukcija" obično zahtijeva da investitor unaprijed uloži značajne iznose kapitala, kaže UBS. Za velike strukture, to također može rezultirati gubicima prihoda tijekom trajanja poboljšanja.
No neprilagođavanje postojećih zgrada "postaje sve manje održivo", prema UBS-u.
Rizik je u tome da će nove regulacije povećati vjerojatnost da imovina postane zastarjela, "potencijalno opterećujući vlasnike masivnim kapitalnim gubicima u usporedbi s današnjim knjigovodstvenim vrijednostima", kaže UBS.
"Neučinkovite zgrade vjerojatno će također opteretiti bilance investitora u klimatskom smislu i možda se neće pokazati atraktivnima za najmoprimce zbog visokih računa za energiju i niskih ocjena održivosti", navodi banka.