.webp){kind=icon}
Novi tjedan na europskom, ali i globalnom planu zasigurno će obilježiti sjednica Upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) i odluka o daljnjem smjeru monetarne politike eurozone. U Hrvatskoj se, od dosad najavljenih događaja, najviše iščekuje objava novih mjera za pomoć građanima.
Vijeće koje kroji monetarnu politiku eurozone trebalo bi se sastati u srijedu i četvrtak, 13. i 14. rujna, a objava njihove odluke očekuje se u četvrtak u rano poslijepodne. Tržišta će iščekivati hoće li ECB dodatno zaoštriti monetarnu politiku još jednim podizanjem referentnih kamatnih stopa ili će barem privremeno pauzirati zaoštravanje kako bi ekonomija malo odahnula i kako bi se bolje vidjelo kako se kreće inflacija koju se pokušava suzbiti visokim stopama.
Četvrtak bi trebao donijeti i objavu novih mjera hrvatske Vlade za pomoć građanima u borbi s inflacijom. Premijer Andrej Plenković je ovih dana objavu novih mjera najavio za sjednicu Vlade planiranu za 14. rujna.
Dan prije toga očekuje se obilježavanje početka izgradnje Rijeka Gateway terminala na Zagrebačkoj obali luke u Rijeci. Tvrtka Rijeka Gateway koja ima 50-godišnju koncesiju za terminal nalazi se u vlasništvu danske Mærsk grupe putem tvrtke APM Terminals i domaće ENNA Naturalis grupe kroz tvrtku ENNA Logica. Očekuje se da će terminal biti operativan 2025. godine, a tvrdi se da će to biti najsuvremeniji terminal u ovom dijelu Europe i glavna ulazna točka u zemlju i na tržišta zaleđa.
Kao brodar Mærsk već dugo uplovljava u Rijeku | Miljenko Klepac/HINA
Istog dana trebao bi se održati investicijski dan na Zagrebačkoj burzi. Pod imenom Prime Plus Investment Webcast burza najavljuje virtualno okupljanje ulagatelja i kompanija s burze. Kroz plenarne prezentacije kompanije bi investitorima trebale predstaviti svoje poslovanje i rezultate, a sudjelovanje su, među ostalima, već najavili AD Plastik, Atlantic grupa, Podravka, Arena Hospitality grupa i Valamar Riviera.
Analitički tim Bloomberg Adrije je za sam početak tjedna najavio rendgensku sliku regionalnih ekonomija. Analiza potvrđuje da države Adria regije zadržavaju solidne stope rasta u 2023. godini, čime se potvrđuje prijašnja procjena naših analitičara. Temelj solidnog rasta su potrošački fundamenti: nominalni rast plaća je dvoznamenkast te je uz slabljenje inflacije rezultirao povratkom realnog rasta plaća.
Zaposlenost se povećava, a zemlje bilježe i rekordno nisku nezaposlenost. Inozemna potražnja je poljuljana, pri čemu najveći negativni rizik proizlazi od motora europske industrije – Njemačke. Monetarne politike nastavile su sa zaoštravanjem, čime su pridonijele gušenju inflacije, ali ne u potpunosti, stoga se do kraja godine očekuju daljnje akcije, tumači tim na čelu s glavnim analitičarem Andrejem Knezom.
I dok oni tumače dosad objavljene brojke i procjenjuju kako bi se dio njih mogao kretati u budućnosti, Državni zavod za statistiku (DZS) će na samom početku tjedna objaviti podatke o cijenama građevnog materijala pri proizvođačima, što će pružiti dodatan uvid u situaciju u građevinarstvu. DZS je u četvrtak objavio da su cijene stanova u prvom polugodištu porasle četiri posto u odnosu na prvih pola godine lani, a tjedan dana prije toga da je trošak izgradnje jednog kvadrata stana tijekom drugog tromjesečja u prosjeku iznosio 1.410 eura.
Prosječni trošak izgradnje jednog kvadrata stana u drugom je kvartalu bio 1.410 eura | Depositphotos
Uz to, u četvrtak se očekuje i objava novih podataka o izdanim građevinskim dozvolama u 2023. godini, što će zaokružiti najnovije podatke za sektor koji čini oko pet posto bruto domaćeg proizvoda.
Najinteresantnija brojka idućeg tjedna vjerojatno će biti službeni podatak o kretanju inflacije u kolovozu, čija je objava najavljena za petak. Preliminarna procjena objavljena prije desetak dana pokazala je da je stopa godišnje inflacije u kolovozu bila 7,8 posto, odnosno za pola postotnog boda viša nego u srpnju. Dodatnu informaciju o kretanju cijena na domaćem tržištu dat će i podatak o cijenama uslužnih djelatnosti koji se očekuje u četvrtak.
Idućeg tjedna stiže i nekoliko brojki s tržišta rada. DZS će u srijedu objaviti podatke o aktivnom stanovništvu u Hrvatskoj u drugom kvartalu, a dan kasnije Eurostat će objaviti podatke o slobodnim radnim mjestima za isto tromjesečje, dok se u petak iščekuju i Eurostatovi podaci o cijenama na tržištu rada.
