.webp){kind=icon}
U Uredu predsjednika Republike održana je sjednica Ekonomskog savjeta predsjednika Republike Hrvatske na kojoj se raspravljalo o inflaciji i politici ublažavanja inflatornih pritisaka, javljaju iz predsjednikova ureda.
Na sjednici Ekonomskog savjeta, na kojoj je sudjelovao i predsjednik Zoran Milanović, predstavljen je prijedlog kompenzacije rasta troškova života potrebitima zbog inflacije. Prijedlog je predstavio dr. sc. Ivica Rubil s Ekonomskog instituta Zagreb, a cilj je prijedloga pomoći socijalno ugroženim skupinama građana koje inflacija najviše pogađa.
Kako je ranije pisao Bloomberg Adria, Stopa inflacije je u prosincu premašila razinu od pet posto, a u travnju iznosila 9,6 posto, pokazuju podaci DZS-a. Prije toga je inflacija posljednji puta bila na sličnim razinama u ljeto 2008. kad je u srpnju dosegnula tada najviših 8 posto.
"Prema očekivanjima, inflacija bi u 2022. godini trebala biti oko 10 posto, a svi znamo kako inflacija najviše pogađa socijalno ugrožene u našem društvu", rekao je Velibor Mačkić, posebni savjetnik Predsjednika Republike za ekonomiju nakon sastanka Ekonomskog savjeta.
Ekonomski savjet Predsjednika Republike to je prepoznao, raspravio i u dobroj namjeri predložio kompenzacije za četiri skupine građana: korisnike nacionalne naknade za starije građane, korisnike zajamčene minimalne naknade, korisnike dječjeg doplatka i primatelje niskih mirovina. Pomoć bi bila ciljana, odnosila bi se na povećane cijene hrane i energije, a obuhvatila bi oko 785 tisuća građana", rekao je Mačkić.
Savjetnik Mačkić iznio je i primjer izračuna predložene kompenzacije za socijalno ugrožene građane.
"Prema podacima iz Ankete o potrošnji kućanstava, EU-SILC i Eurostata, kod 20 posto najsiromašnijih kućanstava u Hrvatskoj prosječni mjesečni izdaci po članu kućanstva za hranu i energiju iznose oko 630 kuna. Ako je rast cijena hrane i energije pet posto, četveročlanom kućanstvu trebalo bi osigurati kompenzaciju u iznosu oko 125 kuna mjesečno", rekao je.
Prema izračunu stručnjaka Ekonomskog savjeta, trošak predstavljenih mjera za 785 tisuća inflacijom najpogođenijih građana iznosio bi između 25 i 30 milijuna kuna. Svi korisnici za koje se mjere predlažu već su u sustavu identificirani, dodao je Mačkić, što znači kako se na javnu upravu ne stavlja dodatni teret njihove identifikacije, navodi se u priopćenju.
Podsjećamo kako je nedavno Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adrije upozorio na činjenicu što približno dvije trećine povećanja stope inflacije dolazi od cijena hrane i energije, što implicira da je velikim dijelom pokreću učinci sa strane ponude. "Indeks proizvođačkih cijena veći je od indeksa potrošačkih cijena, a to, teoretski, sugerira smanjenje bruto marži trgovaca jer ne mogu prebaciti povećane ulazne troškove na krajnje potrošače", objašnjava Knez te dodaje kako vrhunac inflacije očekuje u trećem kvartalu ove godine.
