.webp){kind=icon}
Hrvatska se priprema za još jedan tehnološki iskorak u obnovljivim izvorima, plutajuće solarne elektrane. To je dobra vijest za razliku od činjenice da ne pratimo Europsku uniju u trendu porasta prodaje automobila, a indeks ekonomske klime nam pada. Kod maloprodaje bilježi se godišnji rast, no fokus je na prehrambenim proizvodima, ne baš na trajnim dobrima.
Ribe i sunce
Ribnjaci, odnosno ribogojilišta slatkovodne ribe, uskoro bi trebali otvoriti put k još jednom za Hrvatsku novom obliku proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koji je već u nekim drugim zemljama Europske unije u popriličnom zamahu – plutajućim solarnim elektranama.
Premda imamo more i dugu obalu, a kod plutajućih solarnih elektrana razlikuje se pučinska infrastruktura i projekti na kopnu, trenutačno ne postoje ni prostorni planovi niti adekvatan zakonski okvir koji bi omogućavali investicije u pogone postavljene na moru. No promjenama u Zakonu o prostornom uređenju prije početka ljeta omogućena je izgradnja plutajućih solarnih elektrana na kopnu, odnosno, preciznije rečeno, na jezerima nastalim eksploatacijom mineralnih sirovina te ribnjacima.
Prodaja automobila stagnira
Prodaja automobila u Europskoj uniji (EU) snažno je porasla i u srpnju, no takav trend nije zabilježen u Hrvatskoj, pokazuju podaci koje je udruga proizvođača automobila ACEA objavila u srijedu.
U srpnju je u EU-u registrirano 851.156 novih automobila, za 15,2 posto više nego u istom mjesecu lani, utvrdila je udruga. U srpnju je njihov broj poskočio za 17,8 posto. Prodaja od prošlogodišnjeg listopada raste po dvoznamenkastim stopama, odražavajući oporavak industrije od prošlogodišnje nestašice dijelova, navode iz ACEA-e. U Hrvatskoj se prodaja u srpnju, prema podacima ACEA-e, zadržala na istoj razini na kojoj je bila u srpnju prošle godine, uz 5141 novoregistriran automobil. Podsjetimo, u lipnju je poskočila za 43,7 posto.
Raspoloženje tone
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj je u kolovozu pao za 2,8 bodova u odnosnu na srpanj, na 102,4 boda, odražavajući val pesimizma u uslužnom sektoru u špici turističke sezone i pojačanu neizvjesnost, pokazalo je izvješće Europske komisije (EK) objavljeno u srijedu.
Raspoloženje je najviše potonulo u uslužnom sektoru, za 7,6 bodova, jer menadžeri iz branše lošije ocjenjuju poslovanje i potražnju u protekla tri mjeseca, a pesimistični su i u procjenama jesenske potražnje.
Kupujemo hranu
Realni maloprodajni promet u srpnju bio je 0,4 posto viši u odnosu na mjesec ranije, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS). Podsjetimo, u lipnju se dogodio mjesečni pad od 0,6 posto.
U srpnju je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima porastao 0,5 posto na mjesečnoj razini, a kod neprehrambenih proizvoda, isključujući motorna goriva, zabilježen je pad od 2,9 posto. U usporedbi sa srpnjem prošle godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao 2,9 posto. Kod hrane, pića i duhanskih proizvoda rast je četiri posto, dok je kod neprehrambenih proizvoda, opet isključujući motorna goriva i maziva, godišnji pad od 1,2 posto.
Slijedi…
I u četvrtak u najavi dominira statistika, i to vrlo zanimljiva. Prvu procjenu inflacije za kolovoz objavit će Eurostat za eurozonu i Državni zavod za statistiku za Hrvatsku.
Od europske statistike još se ističe nezaposlenost u srpnju, a kod nas izvršeni građevinski radovi i narudžbe u drugom tromjesečju te registracija, otvoreni stečajevi i brisane poslovnih subjekata u srpnju.
