.webp){kind=icon}
Festivala ima puno, poglavito ljeti na Jadranu, no s nekima je lokalno stanovništvo zadovoljno, s nekima i ne toliko. Zato zadovoljstvo raste zajedno s gospodarskim rastom Hrvatske i u drugom tromjesečju. U novom monetarnom okružju hrvatske banke dobro zarađuju, a problemi u kineskom gospodarstvu osjetit će se posredno i u Hrvatskoj, i to uz "pomoć" Njemačke.
Festivali i lokacije
U Hrvatskoj se svake godine održi pregršt festivala, što glazbenih, što filmskih. Rastu kao gljive poslije kiše. Neki uspiju pronaći zajednički jezik s lokalnim stanovništvom, neki ne, ali nepobitna je činjenica kako baš oni podižu broj noćenja i destinaciju plasiraju na svjetske mape ljubitelja takvog sadržaja.
Nisu ni lokacije vječne, pa čak ni one čije ime festival nosi. Motovun film festival od ove godine ima novu lokaciju, a Seasplah festival koji je proslavio Pulu, točnije Štinjan, još je 2019. godine, nakon 17 godina održavanja, istarsku obalu zamijenio dalmatinskom. Špancirfest i dalje je zaštitno lice Varaždina, kao i Ultra Splita. Teško je brojevima obuhvatiti razdoblje festivala i povlačiti paralele jer se svi oni održavaju u špici sezone, tako da smo čelnike gradova pitali što misle o održavanju takvih festivala u njihovu dvorištu i koje su ekonomske učinke polučili kroz godine održavanja.
Solidan rast
Nakon rasta od 13,1 posto u 2021. godini te 6,2 posto prošle godine, analitičari očekuju i više nego upola sporiji ekonomski rast ove godine. Ivan Odrčić, voditelj analize makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji, smatra da ćemo ove godine ostvariti "solidan gospodarski rast od 1,7 posto". Njegovi kolege iz analitičkog tima Raiffeisen banke su nešto optimističniji i prognoziraju rast od 2,5 posto za cijelu godinu, iako upozoravaju da je to očekivanje "zbog visoke neizvjesnosti i vanjskog okruženja izloženo blago negativnim rizicima".
Državni zavod za statistiku (DZS) u utorak je objavio svoju prvu procjenu kretanja bruto domaćeg proizvoda za drugi kvartal ove godine. Prema izvornim podacima, godišnja stopa rasta smanjena je s 2,8 u prvom na 2,7 posto u drugom tromjesečju. Desezonirane brojke ukazuju na sličan pad, s 2,6 na 2,5 posto.
Banke dobro zarađuju
Banke u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2023. poslovale su s dobiti od gotovo 704 milijuna eura, što je otprilike 50 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, kada su imale dobit od 3,6 milijardi (tadašnjih) kuna, objavila je u utorak Hrvatska narodna banka.
Najveću dobit u tom razdoblju ostvarila je Zagrebačka banka, u visini od 217,3 milijuna eura, potom Privredna banka Zagreb, 156 milijuna eura i Erste banka, 119 milijuna eura. Sve su banke u tom razdoblju pozitivno poslovale izuzev Imex banke, koja je imala gubitak od 147 tisuća eura, prenosi Hina.
Kineski efekt
Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK-a objašnjava da će Njemačka kao veliki izvoznik u Kinu biti najveća "žrtva" stagnacije kineskog gospodarstva. Posljedično će to osjetiti i Hrvatska jer hrvatske tvrtke već bilježe značajan pad narudžbi iz Njemačke.
Iako je prva polovina godine donijela obećavajuće brojke, ukupni ovogodišnji gospodarski rast u Hrvatskoj suočit će se s dodatnim pritiscima, no Šaravanja ističe da nema potrebe za strahom od recesije.
Slijedi…
Državni zavod za statistiku u srijedu nudi dva nova statistička podatka, od kojih će veći fokus biti na trgovini na malo za srpanj. Druga statistika odnosi se na uslužne djelatnosti u lipnju.
