.webp){kind=icon}
Hrvatska je najgora u Europskoj uniji po širenju afričke svinjske kuge (ASK), a pritom se bolest u Hrvatskoj prvo pojavila kod domaćih svinja, a u drugim zemljama kod divljih.
Nije pitanje hoće li u Hrvatskoj biti svinjske kuge, nego kada će do nje doći. Zato se za nju treba pripremiti i po iskustvima drugih zemalja koje godinama žive s njom donijeti mjere za ublažavanje posljedica koje bi mogle biti pogubne za svinjogojce.
Te su rečenice proteklih pet godina ponavljane na stručnim skupovima, upozorenja su stizala iz nadležnih veterinarskih službi, pisali su se znanstveni radovi o suzbijanju kuge, lovci su u preventivnim akcijama odstrijelili desetke tisuća divljih svinja koje se smatraju glavnim prenositeljima te zaraze koja nije štetna za čovjeka, ali devastira svinjogojski fond malih i velikih proizvođača, piše Jutarnji list.
Čitaj više
Vučković: Sredstava za obeštećenje proizvođača svinja ima dovoljno
Program potpore težak 7,5 milijuna eura bit će dovoljan, drži ministrica poljoprivrede.
21.08.2023
Svinjska kuga poharala Srbiju, eutanazirano oko 20 tisuća svinja
Afrička svinjska kuga registrirana je kod više od 1100 uzgajivača na teritoriju 32 općine u 13 upravnih okruga.
03.08.2023
Gospodarstvima pogođenim afričkom svinjskom kugom 7,5 milijuna eura pomoći
Afrička svinjska kuga trenutno je potvrđena na 112 gospodarstava, uglavnom u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
19.07.2023
Vrlo zarazna i smrtonosna bolest svinja prvi put potvrđena i u Hrvatskoj
Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja za svinjogojstvo, upozorava Ministarstvo poljoprivrede.
26.06.2023
I kada su već sve zemlje u okruženju imale svinjsku kugu, postalo je sasvim izvjesno da je pitanje dana kada ćemo u Hrvatskoj imati prvi slučaj, no kada se on početkom svibnja i dogodio, ipak je iznenadio sve koji su trebali biti spremni za suzbijanje i provođenje mjera zaštite.
Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, bio je jedan od onih koji su godinama upozoravali na potrebu mobiliziranja svih službi kako bi štete za svinjogojce bile što manje.
"Prirodan tijek bolesti je da se afrička svinjska kuga prvo pojavi kod divljih svinja i onda se postupno probija u uzgoj domaćih. Hrvatska je imala duge pripreme za suočenje s ASK-om i provedbu preventivnih mjera koje su intenzivne od 2019. godine. Ovakav rezultat govori nam da smo vrijeme potrošili uzalud. Domaće svinjogojce nismo pripremili na pojavu bolesti, a situacija kod divljih svinja očito je potpuna nepoznanica jer se u samo par dan početkom svibnja 2023. od nula slučajeva došlo do toga da je polovica Hrvatske proglašena zaraženom zonom od ASK-a kod divljih svinja", kaže Kuterovac.
Hrvatska je, dakle, sada u društvu Srbije, Rumunjske i BiH, rijetkih zemalja kod kojih se ASK pojavio prvo kod domaćih, a onda kod divljih svinja, piše Jutarnji list.
