.webp){kind=icon}
Svaki dan slušamo o dobrim vijestima iz turističkog sektora, pa evo još jedne – i avioni lete prema rekordima, u svibnju su naše zračne luke imale 21,9 posto više putnika nego lani. Po Jadranskom moru plovi manje kruzera, ali s većim brojem putnika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Druga tema koja zaokuplja pozornost ovih vrućih dana su i obnovljivi izvori energije. ENNA grupa bi ambiciozno u obnovljive izvore, ali administracija je ne prati. Potkrepljuje to i GEM-ovo istraživanje koje pokazuje kako je Hrvatska poduzetnička klima još uvijek nedovoljno poticajna.
Zračne luke trljaju ruke
U svibnju 2023. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1,049 milijuna putnika, što je za 21,9 posto više nego u lanjskom svibnju, kada je ostvaren promet od 860 tisuća putnika. Ukupno je od siječnja do svibnja 2023. prevezeno 2,661 milijun putnika, što je za 30 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, s 327 tisuća putnika, što je porast od 24 posto u odnosu na svibanj 2022. godine, kada je prevezeno 263 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Split, s 314 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 25,7 posto u odnosu lanjski svibanj, kada ih je prevezeno 250 tisuća, te zračna luka Dubrovnik, s 275 tisuća prevezenih putnika, što je također porast, od 28,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kada je promet iznosio 214 tisuća putnika.
Kako se čini, Hrvatska je zasad neokrznuta problemima koji pogađaju europske zračne luke, no podaci DZS-a tek su za svibanj, pa ostaje za vidjeti kako ćemo proći u srcu sezone.
Manje brodova, više putnika
U prvih pet mjeseci ove godine smanjio se broj dolazaka stranih brodova za kružna putovanja u Hrvatsku, no povećao se ukupan broj putnika.
Broj putovanja stranih brodova za kružna putovanja u razdoblju od siječnja do svibnja je za 6,7 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, ali je broj putnika na tim brodovima za 67,9 posto veći jer su ti brodovi imali prosječno dva puta više putnika no u istom razdoblju lani. Istodobno, broj dana boravka u Hrvatskoj tih brodova povećan je za 7,6 posto na godišnjoj razini.
Dakle, u hrvatske morske luke u prvih pet mjeseci uplovilo je 40 stranih brodova za kružna putovanja, ostvarivši 126 putovanja te vrste. Na brodovima je bilo 163 tisuće putnika i oni su u Hrvatskoj boravili 299 dana.
Strani brodovi u obilasku Hrvatske nosili su zastave devet zemalja, od kojih najčešće Bahama, i to za 32 putovanja. Nakon toga slijede Malta (30 putovanja), Panama (20) i Norveška (17).
Spora administracija
Energia naturalis (ENNA) grupa jedna je od nekolicine velikih domaćih energetskih tvrtki koja vidi snažnu perspektivu u razvoju projekata temeljenih na obnovljivim izvorima, no zbog već poslovične sporosti hrvatske administracije rezultat tih ambicija nije vidljiv kako bi mogao biti.
"Strateški je cilj Energije naturalis izgraditi značajan portfelj proizvodnih postrojenja iz obnovljivih izvora energije. Trenutačno u realizaciji imamo dva projekta sunčanih elektrana ukupne snage 16,5 megavata. Nažalost, zbog svima poznatih problema s dovršavanjem postupaka izdavanja energetskih odobrenja, za ovu godina planirani početak izgradnje projekata sunčanih elektrana ukupne snage 50 megavata, koji su u visokom stupnju realizacije, nije se dogodio, no nadamo se skorom rješavanju i tih zastoja i nastavku projekata", kazala je za Bloomberg Adriju glasnogovornica ENNA grupe Dorotea Lazanin Jelenc.
Hrvatska je vlada, s kašnjenjem od nekih 500 dana, protekloga tjedna donijela novu uredbu o kriterijima za izdavanje energetskih odobrenja temeljem izmjene zakonskih odredbi o tržištu električne energije još s kraja 2021. godine. Drugo je sad pitanje hoće li samo donošenje sada doista donijeti ubrzanje rješavanja zahtjeva za energetskim odobrenjima u skladu s ambicijama investitora, jer važan je i administrativni kapacitet Ministarstva gospodarstva za procesuiranje zahtjeva.
Ograničavajuće, a ne poticajno
Poduzetničko ozračje u Hrvatskoj još je uvijek pretežito ograničavajuće, a ne poticajno. GEM je najveće svjetsko istraživanje poduzetničkih okolnosti, pokrenuto 1999. godine, a u 2022. je u istraživanje bila uključena 51 zemlja, od čega 18 zemalja Europske unije (EU). U Hrvatskoj je provedeno na uzorku od dvije tisuće ispitanika. Tek su dva elementa, dinamika domaćeg tržišta te raspoloživost i kvaliteta telekomunikacijske i prometne infrastrukture, djelovala poticajno na razvoj poduzetničkih aktivnosti.
Što se onih posebno ograničavajućih tiče, ističu se Vladine politike prema prioritetima i regulatornom okviru, postojanje značajnih prepreka za ulazak na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, kao i nedovoljan doprinos obrazovanja izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih. Zanimljivo je da je Hrvatska na dnu u skupini zemalja EU-a, uključenih u istraživanje, prema stajalištu o društvenom statusu uspješnih poduzetnika, i to čak za 13 postotnih bodova ispod prosjeka. Istaknimo i da je u Hrvatskoj broj poduzeća koja su starija od tri i pol godine tek na 47 posto EU-ova prosjeka, a neprofitabilnost je glavni razlog izlaska iz poduzetničke aktivnosti. Istraživanje je potvrdilo da su obrazovaniji ljudi poduzetnički aktivniji.
U Hrvatskoj se događaju pozitivne promjene u poduzetništvu i poduzetničkom ozračju, no odviše sporo.
Slijedi…
Danas će DZS objaviti koliki je promet u morskim lukama, a Boris Vujčić govorit će o monetarnoj politici i prognozama za eurozonu. U SAD-u će se objaviti indeks potrošačkih cijena, pa će biti zanimljivo pratiti kako će na podatke o inflaciji odgovoriti Wall Street, ali i Fed.
