.webp){kind=icon}
Kao da lanjski skandal s preprodajom prirodnog plina nije bio dovoljan, ovih se dana otkrilo da na tom energentu opet zarađuju drugi, dok državne kompanije gube. I dok je prošle godine privatna tvrtka od Ine jeftino kupovala plin pa ga prodavala skupo, ove godine ga državni HEP kupuje skupo, a prodaje u bescjenje.
Za razliku od nepoštene zarade generirane kroz prijevare, domaći obrtnici, dijelom zahvaljujući i manjku radne snage, pošteno zarađuju. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil kaže da "majstori i strukovna zanimanja nikad nisu bila traženija i plaćenija".
Još jedna potvrda da se u Hrvatskoj može fino zaraditi dolazi iz financijskog sektora. Domaće banke su u samo prva četiri mjeseca došle do 464 milijuna eura neto dobiti, pokazuju preliminarni podaci središnje banke. Iznos je gotovo 60 posto viši od već rekordne dobiti u istom razdoblju lani.
Novi plinski skandal
Odluka hrvatske Vlade po kojoj Ina plin proizveden u Hrvatskoj mora prodavati Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe i koja je ispunila svoju funkciju tijekom prošle godine uslijed energetske krize pokazala je svoju drugu stranu. Pokazalo se da je HEP od Ine plin kupovao po cijeni od 47 eura za megavatsat, a viškove plina posljednjih tjedana u pojedinim trenucima na tržištu prodavao i po samo jedan cent za megavatsat.
Viškovi su se javili nakon što je napunjeno skladište i potrebno ih je bilo prodavati kako bi se uravnotežio transportni sustav. I HEP, i vlast, i regulatori prebacuju odgovornost jedni s drugih, a zasad se ne zna niti tko je taj plin kupio.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil | HOK/Matej Grgić
Renesansa obrtništva
Obrtništvo u Hrvatskoj u posljednje vrijeme doživljava pravu renesansu, u travnju ove godine bilo je više od 7000 obrta više nego u istom razdoblju lani, a samo u svibnju ih je otvoreno još više od tisuću. Cijene usluga majstora skočile su u nebo, potražnja za njima i dalje daleko nadmašuje ponudu, pa stoga ne čudi da se sve više mladih odlučuje na strukovno obrazovanje.
No još se dosta toga može učiniti da se poslovno okruženje za obrtnike popravi, iako predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil u razgovoru za Bloomberg Adriju kaže da "majstori i strukovna zanimanja nikad nisu bila traženija i plaćenija". Dodaje i da je "uvoz radne snage (…) sada nužnost, jednako kao što je nužnost kreirati sustav koji će proizvoditi obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu".
Prilika za digitalizaciju
Možda nisu obrtnici, ali osnivači tvrtke Turneo, Fran Kauzlarić i Matija Marijan, odlučili su se probiti na jedan segment turističkog tržišta koji dosad nije digitaliziran. Dok se prodaja letova i smještaja već godinama bez problema nudi preko interneta, Kauzlarić i Marijan će kroz Turneo pokušati svima u turizmu ponuditi digitalizaciju ponude turističkih iskustava.
Fran Kauzlarić i Matija Marijan, osnivači Turnea | Privatna arhiva
Drugim riječima, Turneo će svojim klijentima omogućiti "da stvore vlastitu trgovinu u koju mogu staviti što god žele u svojoj ponudi iskustava i aktivnosti". Radi se o tržištu vrijednom oko 250 milijardi eura, a Turneo vjeruje da u tome može izrezati svoj dio kolača.
Rekordna zarada banaka
Dvojac iz Turnea tek se nada dobroj zaradi, a hrvatske banke su u prva četiri mjeseca ostvarile neto dobit od čak 464 milijuna eura, 57 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Četveromjesečna zarada najviša je u barem posljednjih 15 godina, a zasigurno i u više od tri desetljeća poslovanja domaćih banaka.
Raniji podaci o poslovanju domaćih banaka pokazuju da one ove godine profitiraju od viška likvidnosti koji u obliku depozita drže kod Hrvatske narodne banke. Kako smo od nove godine unutar eurozone, bankama se na depozite kod središnje banke odobrava kamata koju diktira Europska središnja banka. Samo u prva tri mjeseca domaće su banke od toga zaradile gotovo 86 milijuna eura.
O transparentnosti
Institut za javne financije najavio je za srijedu predstavljanje svoje devete godišnje analize transparentnosti proračuna svih hrvatskih županija, gradova i općina. Radi se o analizi 576 proračuna lokalnih i regionalnih samouprava, a rezultati ispitivanja trebali bi biti dostupni i na internetskim stranicama Instituta.
Državni zavod za statistiku u srijedu objavljuje indeks cijena stambenih objekata za prvo tromjesečje. Indeks bi trebao pokazati nastavlja li se snažan rast cijena nekretnina zabilježen prošle godine.
