.webp){kind=icon}
Početak srpnja prolazi u znaku turističkih brojki i turizma. Podaci koje je u ponedjeljak objavila Hrvatska turistička zajednica (HTZ) upućuju na uspješnu sezonu, a i informacije o rezervacijama preko velikih internetskih platformi koje je objavio Eurostat otkrivaju neke interesantne trendove. Između ostalog i to da je statistička regija Jadranske Hrvatske lani bila na samom vrhu Europske unije po broju noćenja ostvarenih kroz rezervaciju putem interneta.
Vrlo interesantna priča iz sektora turizma o domaćoj kompaniji Turneo otkriva ambiciozne planove za pokrivanje zasad nerazvijenog digitalnog tržišta turističkih iskustava. Dok je digitalizacija smještaja i putovanja proteklih godina preokrenula svijet putovanja, pred dvojicom pokretača stoji još nepokriveno tržište vrijedno 250 milijardi dolara.
Ponedjeljak nije mogao proći bez događaja vezanih uz tržište energije. Na konferenciji u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) istaknuto je da bi Hrvatska mogla proizvoditi oko 4500 gigavatsati električne energije godišnje samo temeljem agrosolarnih elektrana, ali iskorištavanje potencijala priječi nedorađeni zakon. Slično je i s energijom vjetra u cijeloj regiji koja također ne može otpuhati birokraciju.
Osunčani turizam
U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci ove godine 6,7 milijuna turista ostvarilo 27,3 milijuna noćenja, što je 16, odnosno 10 posto više nego u istom lanjskom razdoblju i četiri posto više nego u prvom polugodištu 2019. godine, dok je u lipnju noćenja bilo jedan posto više nego lani i jednako kao u lipnju 2019. godine, podaci su HTZ-a.
Eurostatovi podaci su pak otkrili da je po apsolutnim brojkama, regija Jadranske Hrvatske, koja obuhvaća sedam primorskih županija, lani bila regija s najviše ostvarenih noćenja rezerviranih preko interneta u cijeloj Europskoj uniji. Čak 26,7 milijuna noćenja ostvareno je bookingom s interneta, što je gotovo na razini cijele Grčke s 28,5 milijuna noćenja, gotovo dvostruko više od cijele Austrije s 14,7 milijuna noćenja, a nije posve neusporedivo čak niti s cijelom Njemačkom, gdje je lani ostvareno 38,6 milijuna noćenja rezerviranih internetom.
Fran Kauzlarić i Matija Marijan, osnivači Turnea | Privatna arhiva
Uz hotele i putovanja dolaze i iskustva
Turistička industrija vrti milijarde dolara, ali neke su stvari pomalo čudno posložene. Najveći novac vrti se u segmentima prodaje letova i smještaja, a tek treći po veličini je segment iskustava, koji je zapravo pokretač cijele branše.
Tu nelogičnost primijetili su Fran Kauzlarić i Matija Marijan, pa pokrenuli biznis koji se fokusira na ono što nam je svima najbitnije kad krećemo na put – nove doživljaje. Uložili su vlastitu ušteđevinu i pokrenuli Turneo – B2B platformu koja svima u turizmu, posebno hotelima, hostelima i apartmanima, omogućava da svojim gostima prodaju ture i aktivnosti.
"Mi svojim klijentima zapravo omogućujemo da stvore vlastitu trgovinu u koju mogu staviti što god žele u svojoj ponudi iskustava i aktivnosti. Zašto je to bitno? Zato što ljudi ne putuju da bi spavali u hotelu. Ljudi ne putuju da bi sjedili u avionu. Ljudi putuju da bi nešto doživjeli i iskusili, i to je ono što im mi olakšavamo", pojašnjava Kauzlarić s kojim smo razgovarali u coworking prostorima Wespe u Zagrebu.
Energetski potencijali
Hrvatska bi mogla proizvoditi oko 4500 gigavatsati električne energije godišnje samo temeljem korištenja agrosolarnih elektrana, a za to bi trebalo iskoristiti samo jedan posto postojećih poljoprivrednih površina, zaključeno je u ponedjeljak na radionici "Agrosolarstvo u Republici Hrvatskoj" održanoj u HGK-u.
Solida grupa
Agrosolarne elektrane su prvi put definirane nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju. Kako je poručio Ivan Strunje, predstavnik Udruženja obnovljivih izvora HGK-a iz tvrtke Neoen, agrosolarne elektrane se najčešće koriste u sinergiji sa stočarstvom te na površinama na kojima se uzgajaju jednogodišnje kulture. "Stoga bi trebalo omogućiti postavljanje agrosunčanih elektrana na poljoprivredne oranice, trajne travnjake i ostale vrste zemljišta, a ne ograničavati ih samo na površine pod trajnim nasadima", rekao je Strunje.
Vjetrootporna birokracija
Birokratske prepreke stoje i pred vjetroelektranama. U Adria regiji trenutno postoji 41 vjetroelektrana ukupne snage 1,6 gigavata. Ambicije postoje, potencijalne investicije mjere se u stotinama milijuna eura, ali postoji i spora državna uprava.
U Hrvatskoj je, primjerice, u posljednje vrijeme došlo do zastoja u izgradnji novih vjetroelektrana jer se čekaju podzakonski propisi koji bi definirali jasne kriterije za izdavanje energetskog odobrenja, kao i cijenu priključka na mrežu. U Srbiji, istovremeno, investitori trebaju proći čak 17 koraka da bi se projekt realizirao, a građevinska je dozvola tek dvanaesti korak.
Plastična analiza
Vjetroelektrane nisu jedini sektor koji je zanimljiv cijeloj regiji. U analizi sektora o kojem se inače rijetko što čuje analitički tim Bloomberg Adrije protresao je poslovanje regionalnih proizvođača plastične ambalaže. Analiza je, između ostalog, pokazala da je industrija plastične ambalaže fragmentirana uz dominaciju srednje velikih tvrtki koje su uobičajeno specijalizirane za točno određenu vrstu proizvoda.
Primjerice, srbijanski DIVI je specijaliziran za proizvodnju ambalaže za mliječnu industriju, slovenski Sibo G za farmaceutsku i industriju kozmetike, Berry Superfos iz Federacije Bosne i Hercegovine za krute plastične kontejnere, a srbijanski Motoplast i slovenski Makoter za polietilenske folije.
