.webp){kind=icon}
Fortenova opet skupo plaća vlasnički kaos, uprava tvrdi: "Imamo još malo vremena." No zato se smiruje kaos u cijenama poljoprivrednih sirovina, koji bi u konačnici trebao rezultirati padom cijena hrane. I iz IT sektora stižu dobre vijesti – sektor je već oborio rekorde, 20 najvećih izvezlo je 1,5 milijardi eura. Ne tako dobre vijesti stižu od Christine Lagarde, koja je dala do znanja kako ECB nema namjeru stati s podizanjem kamatnih stopa.
Kaos u Fortenovi
Na skupštini Fortenova grupe odlučeno je o refinanciranju sadašnjih dugova do kraja studenog 2024. te je upozoreno da je to "posljednja šansa" za pronalazak rješenja oko sankcioniranih suvlasnika. Vlasnici Fortenove koji su glasovali u utorak podržali su prijedlog kompanije da se refinancira sadašnja obveznica u iznosu od 1,1 do 1,2 milijarde eura, i to sa sadašnjim većinskim kreditorom, tvrtkom HPS Investment Partners.
Radi se o premosnom financiranju koje dospijeva 29. studenog iduće godine. Uvjeti vezani uz maržu i Euribor ostat će isti kao i za sadašnju obveznicu, objašnjavaju u Fortenovi, ali će kupcu biti odobren poseban diskont u visini 6,75 posto iznosa obveznice. Ekstra trošak odraz je "dodatnog rizika" zbog toga što se u vlasništvu grupe nalaze sankcionirane tvrtke.
Saga s bivšim Agrokorom tako dobiva još jedno poglavlje.
Pad cijena hrane
Cijene hrane u Hrvatskoj statistički su, prema Eurostatu, neznatno više od prosjeka EU-a (101 posto), uz cijenu radnog sata koja je upola niža od prosjeka (14 eura, 56 posto prosjeka). Dobra vijest je da bi niže cijene sirovina trebale utjecati na niže cijene hrane. S obzirom na snažnu korelaciju, pojeftinjenje hrane očekuje i Drago Munjiza, bivši član uprave nekoliko trgovačkih lanaca, danas konzultant i vlasnik tvrtke JakoViktor Interim Management.
"Pad cijena sirovina nagovještava, najvećim dijelom, pad cijena hrane. Ono što se događa u Hrvatskoj je, sasvim sigurno, da već duže vrijeme maloprodajni lanci u velikom dijelu kategorija nemaju količinski rast. U biti, rast dolazi ili od otvaranja novih prodajnih mjesta ili, najviše, od rasta indeksa potrošačkih cijena", poručuje Munjiza.
Dodaje da to de facto znači da ljudi količinski manje kupuju, pa će određeni lanci, ovisno o tome što će se događati u sezoni ili lanci koji nemaju ovaj sezonski efekt, biti primorani na korekciju cijena.
IT sektor oborio rekorde
I lani su pali rekordi u hrvatskom IT sektoru koji je uprihodio više od tri milijarde eura, a izvoz mu je porastao za gotovo 40 posto. Otvoreno je više od 750 novih tehnoloških tvrtki te gotovo četiri tisuće radnih mjesta. Podaci su to sektorske analize Tajane Barančić, izvršne direktorice Astra poslovnog inženjeringa.
Prema analizi, hrvatski IT sektor ostvario je 2,9 milijardi eura prihoda, 26 posto više nego godinu ranije, odnosno pribroji li mu se i Ericsson NT, sektorski prihodi iznosili su više od tri milijarde eura i rasli 24,3 posto. Povećao se i broj tvrtki u pretežito stranom vlasništvu koje, kako se ističe, najčešće bilježe veći rast prihoda od prodaje, kao i od izvoza.
Udio prihoda od izvoza porastao je s 43 posto, koliko je iznosio u 2021. godini, na 47 posto. S Ericsson NT-om, tehnološke tvrtke su izvozom ostvarile 372 milijuna eura više prihoda negoli godinu prije, odnosno 1,47 milijardi eura. To ne samo da je rast od 34 posto, nego i pet posto ukupno ostvarenog hrvatskog izvoza, prema dosad predanim financijskim izvještajima. Izuzme li se Ericsson NT, prihodi od izvoza porasli su za 38 posto.
ECB nastavlja s povećanjima
Europska središnja banka (ECB) vjerojatno neće uskoro moći proglasiti kraj svog povijesnog ciklusa povećanja kamatnih stopa, prema predsjednici Christine Lagarde.
Signalizirajući da će dužnosnici u Frankfurtu zadržati pristranost prema monetarnom pooštravanju, čak ako i pauziraju svoju kampanju povećanja u nadolazećim mjesecima, Lagarde je također ponovila da će srpanj, kako bi se smanjila inflacija, donijeti deveti uzastopni porast troškova zaduživanja.
Završne faze ECB-ova povećanja kamatnih stopa u središtu su pozornosti dok ukupna inflacija blijedi, ali temeljni cjenovni pritisci pokazuju se tvrdoglavima. Europska središnja banka i ostale središnje banke moraju nastaviti ukroćivati inflaciju, iako sve veći troškovi zaduživanja povećavaju izglede za recesiju, smatra Gita Gopinath, prva zamjenica direktora Međunarodnog monetarnog fonda.
Slijedi…
Danas će Eurostat objaviti podatke o proizvodnji i uvozu energije u 2021. godini i preliminarne podatke za 2022. godinu. Europska unija snažno je, naime, srezala uvoz nafte i naftnih derivata iz Rusije otkako je rat u Ukrajini započeo, a istodobno su gotovo sve zemlje članice uspjele dovesti potrebne zalihe za slučaj izvanrednih okolnosti na razinu iznad ili blizu propisanog nacionalnog minimuma, među kojima i Hrvatska.
Snažno se oporavlja i turizam, a koliko je industrija putovanja bila pogođena pandemijom otkrit će nam Eurostat u srijedu kada će objaviti sliku turističkih putovanja Europljana u 2021. godini.
