.webp){kind=icon}
Čini se da će u Adria regiji umjesto stagnacije ove godine ipak doći do određenog rasta jer su se gospodarstva pokazala otpornijima od očekivanja. Zato zbog sporosti u povlačenju neće doći novac iz Europske unije za dovršetak pruge Dugo Selo – Križevci, pa će ruke u džep u tu svrhu morati zavući hrvatski porezni obveznici. Ako netko ima viška novaca mogao je možda protekli tjedan iskoristiti val rasta najvažnijih globalnih dioničkih indeksa, pa i onoga u Zagrebu. No, možda su se neki i zabrinuli poplavom vijesti o umjetnoj inteligenciji koja prijeti automatizacijom i dokidanjem sve više poslova.
Izgledi rasta u regiji poboljšani
Analitičari Bloomberg Adrije ažurirali su prognoze BDP-a za 2023. godinu za većinu zemalja u Adria regiji. Prethodno su ove godine za najveće ekonomije u regiji predviđali stagnaciju stvarnog BDP-a, uz niske stope rasta u jednoznamenkastom postotku u ostalim dijelovima regije. Sadašnja je osnovna pretpostavka za cijelu regiju niska jednoznamenkasta stopa rasta realnog BDP-a.
Ključna globalna gospodarstva kao i gospodarstva regije pokazala su se otpornima. Naime, potrošnja kućanstava još je uvijek podržana ključnim osnovama potrošnje – značajnim nominalnim povećanjima plaća, niskim stopama nezaposlenosti te viškom ušteđevine nastalom uslijed pandemije koronavirusa – iako u nekim zemljama tog viška više nema.
Prugu Dugo Selo – Križevci platit ćemo sami
Do kraja godine Hrvatska neće uspjeti povući sva odobrena sredstva Europske unije za gradnju pruge Dugo Selo - Križevci te će iz državnog proračuna za dovršetak projekta morati platiti oko 40 milijuna eura, piše u nedjelju Jutarnji list.
Riječ je pruzi koja se gradi još od srpnja 2016. godine, a završetak se ne nazire. Prema dostupnim informacijama, u ovom trenutku dovršeno je oko 75 posto radova. Rok za korištenje bespovratnih sredstava fondova Europske unije za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. je 31. prosinca 2023. godine, a kako do tada neće biti dovršeni radovi u vrijednosti od oko 40 milijuna eura, njih će morati platiti hrvatski porezni obveznici.
Dobar tjedan za burzovne indekse
Treći tjedan zaredom Zagrebačka je burza ostvarila dobitke, a Crobex indeks je rastom od 1,64 posto došao na najvišu razinu od veljače 2011. godine. Promet je bio čak 2,9 milijuna eura veći no tjedan ranije dosegnuvši 5,87 milijuna eura.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 1,2 posto, dok je S&P 500 porastao 2,6 posto, te Nasdaq indeks 3,25 posto. I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle, premda je Europska središnja banka dodatno povećala kamatne stope za 0,25 postotnih bodova i najavila još barem jedno podizanje cijene novca. Londonski FTSE ojačao je 1,1 posto, frankfurtski DAX skočio 2,55 posto, a pariški CAC 2,4 posto.
Odlaze poslovi, dolazi umjetna inteligencija
Svjetski procvat umjetne inteligencije donijet će razdoblje rasta produktivnosti i većeg prosperiteta za neke – ali i velike šokove za druge, uglavnom visokoobrazovane radnike, stoji u novom izvješću konzultantske tvrtke McKinsey & Co.
Prije nekoliko godina, McKinsey je procijenio da se otprilike polovica radnih sati diljem svijeta troši na zadatke koji se mogu automatizirati. Sada ta brojka raste na 60-70 posto. Zaposlenici bi mogli otkriti da im se vrijeme mijenja ili da njihovi poslovi nestaju. "Radnicima će biti potrebna podrška u usvajanju novih vještina", navodi se u izvješću. "Neki će promijeniti zanimanja."
Slijedi…
Još malo pa će biti punih šest mjeseci kako je Hrvatska kao službenu valutu uvela euro, što će Državni zavod za statistiku (DZS) iskoristiti da u ponedjeljak objavi podatke o prosječnim maloprodajnim cijenama dobara i usluga i u kunama i u eurima.
Podaci koje je DZS objavio u veljači pokazali su da su hrvatski građani ipak bili u pravu kad su u siječnju upozoravali na nagli skok cijena nakon što je uveden euro. Tada se na prvi pogled moglo učiniti da promjene nisu velike, ali radilo se tek o mjesečnoj promjeni koja bi, da se takvim ritmom nastavila proteklih mjeseci, sad već dosezala dvoznamenkaste razine. Dojam koji potrošači imaju je da je rast cijena iznimno visok. Sada ćemo doznati vara li nas, i koliko, dojam.
Eurostat će se oglasiti o uvozu naftnih derivata u 2022. i prvom tromjesečju ove godine, pa će to možda odmah doći i na stol ministara energetike koji se sastaju u Bruxellesu.
U Parizu, pak, kreće Paris Air Show što će biti zanimljivo mjesto na kojemu će proizvođački divovi Airbus i Boeing loviti nove narudžbe.
