.webp){kind=icon}
Dok se u tehnološkom sektoru postavlja pitanje hoće li cijenjeni developeri završiti na burzi, porezni obveznici mogu odahnuti jer su za ovu godinu državu namirili. Dan porezne slobode dosegnuli su u Hrvati, Srbi, Bosanci i Makedonci. Broj insolventnih tvrtki porastao je za deset posto, a do kraja godine mogao bi još toliko. No malo dobrih vijesti za kraj. Inflacija je usporila u SAD-u, što bi moglo donijeti prevagu da Fed malo stane na loptu s kamatama, što će biti i najiščekivanija vijest u srijedu.
Stvara se fama o krizi u tehnološkom sektoru
Hrvoje Kapetanović, izvršni direktor hrvatske tvrtke Undabot, koja u ovoj godini planira rast prihoda od 50 posto, ustvrdio je kako su masovni otkazi u globalnim tehnološkim tvrtkama posljedica prevelikog zapošljavanja te kako se stvara fama o krizi u tehnološkom sektoru. "Velike firme reagiraju tako da, čim se malo zatrese tržište, odmah otpuštaju ljude. Mi naše ljude jako čuvamo i to ćemo se truditi i dalje jer to nam stvara otpornost na krizu. Naravno, pratimo što se događa. Zasad su pokazatelji da su zahtjevi za uslugama koje pružamo sve veći i dalje dosta tvrdoglavo ulažemo u kvalitetu jer vjerujemo da je to najbolja zaštita od krize", komentirao je Kapetanović.
U regiji za državu najkraće rade Makedonci, najduže Slovenci
Regionalno gledano, famozni Dan porezne slobode u Hrvatskoj došao je nešto kasnije nego u drugim zemljama, a jedino Slovenci za državu rade duže od nas. Prema izračunu analitičkog tima Bloomberg Adrije, prosječan Hrvat je u nedjelju, 11. lipnja, isplatio državu i od tada radi za vlastiti džep, pa možemo zaključiti da je i dan-danas aktualna ona mitska izjava Kraljevića Marka – pola pijem, pola šarcu dajem. Nezasitni državni aparat ove su godine najprije isplatili Makedonci, već 25. ožujka, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a slijede građani Bosne i Hercegovine koji su državu potkusurili 23. svibnja, također po MMF-u. U Srbiji je taj magični datum stigao 8. lipnja, tek tri dana ranije nego u Hrvatskoj, dok će Slovenci najduže čekati da krenu puniti isključivo svoj džep, preciznije, do 5. srpnja.
Broj insolventnih tvrtki u Hrvatskoj porastao 10 posto
Lani je broj insolventnih tvrtki u Hrvatskoj porastao za 9,8 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), a izvjesno je da će se taj trend nastaviti i u 2023. godini jer je već u prvom kvartalu ove godine 1428 tvrtki podnijelo zahtjev za stečajem. Acredia i Allianz Trade prognoziraju daljnji porast insolventnosti u Hrvatskoj za 2023. godinu od oko deset posto, što znači da bi u stečaju moglo završiti oko 6000 tvrtki.
Svibanjska inflacija u SAD-u usporila, Fed može pauzirati
Svibanjska inflacija usporila je u SAD-u, što ide na ruku Fedu da ovoga tjedna napravi probnu stanku u ciklusu dizanja kamatne stope koja je sada na između pet i 5,25 posto. Na godišnjoj razini usporili su rast indeksa potrošačkih cijena i temeljna inflacija koja isključuje cijene hrane i energije. Sada je inflacija na godišnjoj razini pala na četiri posto, što je najniža razina od ožujka 2021. godine, dok je temeljna inflacija pala na 5,3 posto. U travnju je inflacija bila 4,9 posto, odnosno 5,5 posto kad je riječ o temeljnoj inflaciji.
Slijedi…
Ključni događaj u srijedu bit će dugoiščekivana odluka Saveznih rezervi o daljnjem monetarnom stezanju, odnosno konačno će biti poznato hoće li američka središnja banka u lipnju predahnuti od novih povećanja referentnih kamatnih stopa. Državni zavod za statistiku objavit će koliko je građevinskih dozvola izdano u Hrvatskoj ove godine, a postat će bjelodani i Eurostatovi podaci o industrijskoj proizvodnji u travnju. Bit će i statistike vezane uz stanovništvo, DZS će objaviti podatke o aktivnom stanovništvu u prvom tromjesečju ove godine, a Eurostat o uvjetima života u Europi u prošloj godini. Švedska će doznati kako se kretala inflacija u toj zemlji.
