.webp){kind=icon}
Portal index.hr najposjećeniji je domaći digitalni medij, pokazuju podaci objavljeni ovih dana u sklopu publikacije Digital News Report 2022 koju su zajednički objavili britansko sveučilište Oxford i Reutersov institut za novinarstvo. Portalu index.hr, prema informacijama iz izvještaja, tjedno pristupi 56 posto potrošača, čime je on zasjeo na vrh domaćih digitalnih medija.
Na drugom mjestu se nalazi digitalno izdanje novina 24 sata s udjelom od 49 posto, a s nešto manjim udjelima od, redom 39, 38 i 37 posto slijede jutarnji.hr, dnevnik.hr te net.hr. Na samom dnu objavljene liste nalazi se digitalno izdanje televizije N1, kojem tjedno pristupi 8 posto potrošača, te internetske stranice Novog lista kojima pristupa 9 posto njih.
Kad je riječ o tradicionalnijim medijima – televiziji, radiju i tiskanim izdanjima – najpopularnije su vijesti Nove TV koje barem jednom tjedno pogleda 52 posto potrošača. U vrhu po gledanosti još su i vijesti televizije RTL te, zajednički, vijesti javnih servisa, Hrvatske televizije i Hrvatskog radija. Njih barem jednom tjedno prati točno polovica potrošača.
Među klasičnim tiskanim medijima najčitaniji je dnevni list 24 sata, koji jednom tjedno prolista 34 posto građana, a slijede Jutarnji list s udjelom od 23 posto te Večernji list s udjelom od 16 posto.
Na začelju liste, među tradicionalnim medijima, nalazi se Novi list, s udjelom od 7 posto, televizija Al-Jazeera s 8 posto, te Antena radio koji sluša 10 posto potrošača.
Spomenute brojke proizašle su iz ankete u kojoj je za potrebe publikacije anketirano dvije tisuće građana.
Podaci o čitanosti i popularnosti raznih medija, osim pitanja o dosegu vijesti, važni su i za oglašivačku industriju. Tradicionalno, zarada od emitiranja reklama i objave oglasa izdavačima je dijelom pokrivala troškove produkcije vijesti. S dolaskom interneta, na kojem su informacije i danas velikim dijelom slobodno dostupne i besplatne, stvari su se znatno promijenile.
Čak i nakon što se oglašavanje na internetu zahuktalo, izdavači su se opet našli u problemima. Glavnu riječ u digitalnom oglašavanju vode veliki sustavi poput Facebooka ili Googlea, zbog čega izdavačima pripada manji dio poslovičnoga tržišnog kolača.
Spomenute trendove potvrđuju i dostupni podaci Hrvatske udruge društava za tržišno komuniciranje (Hura). Iz njih se, primjerice, vidi kako je 2008. godine za oglašavanje na internetu u Hrvatskoj potrošeno 30 milijuna kuna da bi, prema njihovim procjenama, do prošle godine taj iznos bio i više nego udeseterostručen. U istom je razdoblju iznos potrošen za oglašavanje u tisku smanjen sa 785 milijuna kuna na 131 milijun.
Ukupna potrošnja na oglašavanje je 2008. iznosila danas impresivnih 2,3 milijarde kuna, da bi nakon krize krajem te i početkom iduće godine bila smanjena za trećinu otkad se uglavnom godišnje kreće u blizini iznosa od 1,5 milijarde kuna, s time da na televizijsko reklamiranje otpada oko polovica.
Upravo je na iznos od milijardu i pol kuna procijenjena potrošnja za prošlu godinu, što je stotinjak milijuna kuna više nego godinu prije.
Drugi glavni izvor prihoda za tradicionalne medije, poglavito tisak, bile su pretplate, odnosno izravna prodaja novina i časopisa. S digitalizacijom medijske industrije i tu je došlo do promjena. Anketa je pokazala kako među hrvatskim potrošačima tek osam posto njih plaća za pristup vijestima na digitalnim medijima.
Hrvatska se time nalazi u rangu Velike Britanije ili Japana, gdje je tek 9, odnosno 10 posto potrošača u proteklih godinu dana barem na neki način platilo pristup vijestima na internetu (pretplata, donacija, jednokratna uplata i dr.). Među probranih 20 razvijenih tržišta u izvještaju, prosječni je udio potrošača koji plaćaju 17 posto, a na najvećem je dijelu tržišta to zapravo tek nešto manje od petine građana.
Na samom vrhu, znatno se odvajajući od prosjeka, nalaze se Norveška i Švedska. U Norveškoj čak 41 posto potrošača plaća pristup digitalnim vijestima, a u Švedskoj je takvih 33 posto.
