.webp){kind=icon}
Porezna uprava Ministarstva financija dobila je uvjetno mišljenje državne revizije za svoje financijske izvještaje za 2021. godinu, priopćeno je u srijedu iz Državnog ureda za reviziju. Sporni nesklad zbog kojeg je poreznicima uskraćena pohvalnica penje se na čak 1,4 milijarde kuna, a proizlazi iz uplate poreznih predujmova poreznih obveznika koje poreznici nisu u stanju na vrijeme uskladiti s obvezama.
Drugim riječima, kompanije i građani su s jedne strane preplatili svoje obveze, dok Porezna uprava s druge strane nije uspijevala uskladiti te preplate s njihovim pojedinim poreznim obvezama. Laički – Porezna uprava imala je milijardu i više kuna uplaćenih poreza, samo što nije bilo jasno kojih i zašto.
U Državnom uredu za reviziju ističu da je visoki iznos bio posljedica trenutka kad se radila revizija i da se s vremenom uplaćeni porezni predujmovi usklade s poreznim obvezama kompanija i građana. No, kako se radi o visokom iznosu koji je značajan za izražavanje mišljenja u reviziji, Porezna uprava dobila je uvjetno mišljenje.
Nepovoljno mišljenje
Državni ured za reviziju lani je obavio ukupno 195 revizija i 94 provjere provođenja naloga i preporuka iz prošlih revizija, objavljeno je u srijedu. Sve zajedno obuhvatili su 668 subjekata. Još je lani objavljeno da je nepovoljno mišljenje dobila politička stranka Domovinski pokret, a u srijedu su joj se pridružili Općina Donja Voća i Športska zajednica Grada Ogulina.
Nepovoljno mišljenje revizije najgora je ocjena koju daje revizija, a zapravo je tek metafora za vrlo loše vođenje financija. Sve dokumente iz revizije Općine Donja Voća i ogulinske sportske zajednice državna revizija predala je i državnom odvjetništvu, rečeno je u srijedu.
Među više od 600 subjekata revizori su provjerili i usklađenost poslovanja Grada Zagreba s relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima. U provjeri su utvrdili i da Zagreb trenutno nema usklađene postupke prisilne naplate. Među raznim tijelima grada koja obavljaju naplatu od građana i kompanija ne postoji usklađenost zbog čega se javljaju problemi s utvrđivanjem stvarno dospjelih potraživanja po ročnosti i poduzimanjem mjera naplate.
Nema evidencije
Državni revizori primjećuju da "za pojedina potraživanja ne postoji evidencija pokrenutih postupaka prisilne naplate". Drugim riječima, informatički sustav koji bi trebao pratiti je li se za neko potraživanje pokrenut postupak naplate je manjkav i točan broj moguće je utvrditi samo fizičkim pregledom svih predmeta.
U reviziji je utvrđeno i da je Zagreb svoja dugovanja od 605,5 milijuna kuna prema dobavljačima prebacio na banke. Kroz 20 ugovora o faktoringu, od kojih se najveći odnosi na dug od 120 milijuna kuna, dobavljači su svoja potraživanja prebacili na banke. Grad je tako temeljem tih ugovora krajem 2021. godine, nakon dvije otplaćene rate, bankama dugovao 579 milijuna kuna. Na dug plaća godišnju kamatu od 1,9 do 1,95 posto.
Kroz reviziju se nije mogla izbjeći niti kontroverzna gradnja žičare prema Sljemenu. Cijeli projekt je započeo Grad Zagreb da bi u jednom trenutku on bio prebačen na društvo Zagrebački električni tramvaj d.o.o. ZET je za tu svrhu digao kredit od 537 milijuna kuna koji će otplaćivati do 2035. godine.
Grad je jamac za 80 posto svih obaveza po kreditu, no kroz isplatu kapitalnih pomoći ZET-u kojima su se isplaćivali anuiteti kredita ispada da se sam grad de facto zadužio na višegodišnje razdoblje. Zaduživanje lokalnih jedinica samouprave pod kontrolom je Ministarstva financija.
Državni revizori lani su revidirali i poslovanje nekih trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica samouprave. Među dvadesetak komunalnih poduzeća bilo je i onih koje se bave isporukom vode, a u primjeru ogulinskog ili zadarskog, gubici vode premašuju 60 posto.
Kroz reviziju učinkovitosti provedbe projekata financiranih iz fondova Europske unije u sektoru prometa ugovorenih u razdoblju od 2014. do 2020. državni revizori su lani provjerili i kako napreduju tri velika projekta: kupnja 21 putničkog vlaka za HŽPP, izgradnja Pelješkog mosta i pristupnih cesti, te rekonstrukcija pruge i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac–Karlovac.
Prema riječima revizora, Pelješki most uspješno je odrađen, odnosno ostatak radova kod pristupnih cesta trebao bi biti završen do kraja ove godine. U isporuci novih vlakova za HŽPP ponešto se kasni, dok je projekt dionice Hrvatski Leskovac–Karlovac u najgorem stanju i sigurno će se dio projekta prebacivati u iduće ugovorno razdoblje.
