.webp){kind=icon}
Francuski predsjednik Emmanuel Macron će se u četvrtak suočiti s novim valom štrajkova i prosvjeda protiv mirovinske reforme, dan nakon što je ponovno izjavio da neće popustiti te je prosvjednike usporedio s onima koji su izvršili juriš na američki Kongres na Capitoll Hillu.
Javni prijevoz, škole i rafinerije ponovno će biti pogođeni kako bijes ne popušta više od dva mjeseca nakon što su sindikati započeli s prosvjedima.
Očekuju se ozbiljne poteškoće u željezničkom prometu s tek polovicom superbrzih vlakova i jednim od pet prigradskih pariških vlakova u pogonu.
Pariški metro radit će s reduciranim voznim redom pozvavši građane na rad od kuće gdje god moguće.
Također će biti smanjenja letova iz glavnih francuskih zračnih luka.
Macron je u srijedu ponovio kako je njegova mirovinska reforma nužna zbog zdravlja javnih financija, a posebice je izazvao bijes dijela ljudi zbog uspoređivanja prosvjednika s onima koji su prije dvije godine upali u parlament u SAD-u ili prošle godine u onaj brazilski.
No priznao je da je njegova greška što nije uspio uvjeriti francuske građane u nužnost reforme.
Prema istraživanjima javnog mnijenja, većina se opire Macronovoj mirovinskoj reformi i podržava sindikate koji su posebno kritični zbog odluke predsjednika da zaobiđe glasovanje u Nacionalnoj skupštini.
Prosvjedi na ulicama Pariza
Čak 61 posto Francuza smatra da je legitimno održavati štrajkove nakon Macronova nametanja reforme bez parlamenta, a više od dvije trećine kaže da je "gnjev" riječ koja najbolje opisuje njihov odnos prema potezu predsjednika. Posebice se to vidi kod siromašnijih radnika.
Vođa konzervativnih republikanaca u parlamentu Olivier Marleix rekao je da on podržava bit reforme, no da smatra da predsjednik mora promijeniti stil ponašanja.
Ovoga tjedna sporadično izbijaju prosvjedi, a stotine je ljudi uhićeno. Oko desetina benzinskih crpki ostalo je bez barem jedne vrste goriva, javlja agencija France Presse. Najvidljivije je gomilanje smeća na ulicama Pariza.
Macron je dosad odbacivao mogućnost prijevremenih izbora.
Francuski sociolog Michel Wieviorka kaže da se ovdje ne radi o želji prosvjednika da dođu na vlast ili promijene vladu.
"Riječ je o želji za demokracijom i oporbi svijetu koji su organizirali tehnokrati, o bijesu zbog osjećaja prezrenosti", objašnjava Wieviorka.
