.webp){kind=icon}
Čak 40 posto osoba pred mirovinom planira nastaviti rad nakon umirovljenja, a 64 posto smatra da neće imati dostatan iznos mirovine iz formalnih izvora te čak 40 posto kaže kako će u mirovini ovisiti ili već sad ovise o tuđoj pomoći.
Tako barem navodi istraživanje koje je Hanfa provela na 1000 ispitanika.
Ono također navodi da se tek manji dio građana pri planiranju mirovine, uz obvezno mirovinsko osiguranje, oslanja na druge mogućnosti štednje. Čak 43 posto planira se u mirovini dodatno financijski osloniti na nekog od članova obitelji.
U okviru istraživanja, u kojemu je u fokusu bila financijska pismenost građana u dobi od 50 do 65 godina, ukupna ocjena te pismenosti je 12,2 od maksimalnih 20 bodova.
Premda je čak 71 posto ispitanika iskazao dobro teorijsko znanje svijeta financija, to nije praćeno jednako visokim postotkom odgovornog financijskog ponašanja (62 posto) i odnosa prema novcu (40 posto).
Hanfa
Slični odnosi postoje i kad je riječ o cjelokupnoj populaciji.
Osobe koje su u razdoblju planiranja i štednje za mirovinu u nedovoljnoj mjeri razmišljaju o drugim izvorima prihoda pored obveznog mirovinskog osiguranja.
Hanfa
"Navedeno je posebno zanimljivo s obzirom na to da najveći broj ispitanika smatra da bi im mjesečna primanja nakon umirovljenja za ugodan život trebala iznositi između 663 i 929 eura, što je gotovo dvostruko veći iznos od trenutačne prosječne mirovine", navodi se u zaključcima Hanfe.
