.webp){kind=icon}
Znanstvenici upozoravaju da je naš planet pod prijetnjom od "fosfogedona" i izražavaju strah da bi zlouporaba fosfora mogla rezultirati nestašicom fosfatnih gnojiva koja bi poremetila proizvodnju hrane na globalnoj razini. Usto, nekontrolirana upotreba fosfora povećava oslobađanje metana širom planeta, istodobno utječući na pojačano globalno zagrijavanje i na sve veću klimatsku krizu koju uzrokuje emisija stakleničkih plinova.
Pretjerana upotreba fosfora iscrpljuje zalihe ključne za globalnu proizvodnju hrane, pridonoseći tako klimatskoj krizi, prenosi Guardian. Istodobno, proces ispiranja fosfatnih gnojiva s polja s otpadnim vodama, koje se zatim ulijevaju u rijeke, jezera i mora, rezultira rasprostranjenim cvjetanjem algi i stvaranjem vodenih mrtvih zona koje ugrožavaju riblji fond, upozorili su znanstvenici.
"Dosegnuli smo kritičnu točku. Možda bismo se i uspjeli vratiti na staro, no sada se doista moramo pribrati i na puno mudriji način početi koristiti fosfor. Ne napravimo li to tako, suočit ćemo se s katastrofom koju smo nazvali 'fosfogedonom'", rekao je profesor Phil Haygarth sa Sveučilišta Lancaster.
Čitaj više
U Hrvatskoj lani dvoznamenkasti pad proizvodnje većine usjeva
Najveći pad usjeva kukuruza i šećerne repe, dok je osjetnije porasla proizvodnja suncokreta.
31.01.2023
Katastrofa u Zagorju, tuča uništila vinograde, ulicama vozile ralice
U četvrtak navečer Hrvatsko zagorje poharalo je veliko nevrijeme, tuča veličine lješnjaka i oraha uništila je usjeve i vinograde, automobile, a uzrokovala je i poplave.
03.06.2022
Cijena pšenice raste nakon ruske suspenzije sporazuma
Turska i UN trude se održati pomorsku trgovinu žitaricama iz Ukrajine.
31.10.2022
Oluje i suša uništavaju nasade pšenice i riže u Francuskoj i Italiji
Velike oluje i tuča uništili su urod pšenice u Francuskoj taman pred žetvu, dok u Italiji suša desetkuje nasade riže.
06.06.2022
Fosfor je 1669. otkrio njemački znanstvenik Hennig Brandt, koji ga je izolirao iz urina. Pokazalo se da je neophodan za život. Kosti i zubi većinom su izgrađeni od minerala kalcijeva fosfata, spoja dobivenog iz njega, a ovaj element prisutan je u našem DNK-u i u staničnim membranama.
Žitna polja | Bloomberg
"Jednostavno rečeno, na Zemlji nema života bez fosfora", pojasnila je profesorica Penny Johnes sa Sveučilišta Bristol.
Globalni značaj ovog elementa je u njegovoj upotrebi – fosfor pomaže rastu usjeva. Svake se godine u svijetu proda oko 50 milijuna tona fosfatnog gnojiva. Ta količina igra ključnu ulogu u prehrani osam milijarda stanovnika našeg planeta.
No veća nalazišta fosfora nalaze se u samo nekoliko zemalja: najvećim količinama raspolažu Maroko i Zapadna Sahara, Kina je drugo najveće nalazište, a Alžir treće. Sve veći pritisak na nalazišta izaziva bojazan stručnjaka da bi se svijet već za nekoliko godina mogao suočiti sa smanjenjem zaliha fosfora, ostavljajući mnoge nacije da se bore za njegovu nabavu kako bi prehranile stanovništvo.
Ovakva predviđanja zabrinjavaju brojne analitičare, koji se brinu da bi nekoliko kartela uskoro moglo kontrolirati većinu svjetskih zaliha, ostavljajući Zapad vrlo ranjivim na skok cijena. Rezultat bi bio sličan naftnoj krizi iz 70-ih godina prošlog stoljeća.
Fosfati na poljima
Analitičari kažu da se rasipnički ponašamo pri korištenju fosfata na poljima. Gnojivo koje se s njih ispire, kao i ispuštanje otpadnih voda bogatih fosforom, rezultiraju zagađenjem vode u velikim razmjerima te utječu na štetno cvjetanje algi.
Ovim su problemom pogođena i neka od najvećih slatkovodnih područja svijeta, među kojima su Bajkalsko jezero u Rusiji, Viktorijino jezero u Africi i sjevernoameričko Jezero Erie. Cvjetanje u Erieju posljednjih je godina rezultiralo potpunim zagađenjem pitke vode.
Jednako kao na kopnu, fosfati pomažu i rastu vodenih biljaka, no njihov rast guši cvjetanje algi, pa se na tim područjima formiraju vodene mrtve zone.
"Klimatske promjene znače da će biti još više cvjetanja algi po jedinici onečišćenja fosfatima zbog toplijih vremenskih uvjeta", rekao je prof Bryan Spears iz britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju u Midlothianu.
"Problem je u tomu što se, kad ta alga umre, ona može raspasti i početi proizvoditi metan. Dakle, porast cvjetanja značit će da će se u atmosferu upumpavati više metana, a metan je 80 puta snažniji od ugljičnog dioksida kada je posrijedi zagrijavanje atmosfere. To je razlog za istinsku zabrinutost", upozorio je Spears.
