.webp){kind=icon}
U Hrvatskoj stasaju pioniri energetske revolucije i potencijali tzv. "nearshoring" procesa, kojim se proizvodnja vraća u Europu, iskorištavaju se, moglo se čuti u utorak na predstavljanju istraživanja "Global Entrepreneurship Monitor (GEM) za Hrvatsku: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?".
Iako rezultati tog istraživanja ne govore u prilog hrvatskom poduzetništvu, na panel-raspravi je istaknuto nekoliko pozitivnih primjera kako hrvatske tvrtke neprilike pretvaraju u prilike.
Rat u Ukrajini i njime uzrokovana energetska kriza doveli su do još žešćeg inzistiranja na zelenoj transformaciji. Hrvatska tu poprilično zaostaje, rekao je Zoran Miliša, stručnjak za energetiku. Pojasnio je kako se u Njemačkoj na krovovima kućanstava već proizvodi 1,6 GWh električne energije te da devet od deset tih kućanstava ima baterijske spremnike.
"Ljudi se pripremaju za energetsku neovisnost", izjavio je Miliša koji je nekad bio na čelu RWE Energije, a danas vodi vlastitu tvrtku Zrno Zdravlja.
Upozorio je kako energetska revolucija smjera skladištenju električne energije te naveo da se u Hrvatskoj planira izgradnja tvornica baterijskih članaka. Iako nije imenovao o kome se radi, pretpostavljamo da je riječ o sisačkom Suncecu koji je najavljivao 220 milijuna eura vrijedan projekt izgradnje tvornice za proizvodnju baterijskih članaka za električne automobile i spremnike energije.
"Rimac proizvodi baterije, ali i njemu treba nadogradnja. Rimac sada nabavlja izvana baterijske članke koje ugrađuje u svoje sklopove. Baterije su nužan preduvjet da postanemo energetski samodostatni, a tada možemo postati izvoznici", konstatirao je energetski stručnjak, naglasivši kako Ministarstvo gospodarstva sada mora početi strateški razmišljati o baterijskim sustavima.
Licencirane fotografije HUB
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman na to je kazala kako Rimac sudjeluje u projektu razvoja i istraživanja u vrijednosnom lancu baterija i to u okviru Važnog projekta od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) kojim se između ostalog radi na skraćivanju globalnih opskrbnih lanaca te smanjenju ovisnosti o mikroelektronici i baterijama s Istoka.
U tom je kontekstu pohvalila i projekt dizajniranja čipova koji je najavila osječka Orqa u suradnji s osječkim fakultetom FERIT-om i zagrebačkim FER-om. Taj će se projekt također financirati mehanizmom IPCEI.
Operativni direktor i jedan od suosnivača Orqe Ivan Jelušić istaknuo je da proizvodnja i dizajniranje čipova imaju podjednaku dodatnu vrijednost. Napomenuo je i kako je Osijek vrlo konkurentan grad za otvaranje takve djelatnosti zbog obrazovanog kadra koji FERIT proizvodi, plaća koje su niže od nacionalnog prosjeka te kvalitete života koju pruža.
Sve je to dio trenda da se proizvodnja dovede u Europu. Koliko je uopće Hrvatska atraktivna za tvrtke koje ulaze u restrukturiranje svojih globalnih lanaca, pitao je moderator rasprave Velimir Šonje voditelja globalne nabave izravnih materijala Teve Zvonimira Šiljkovića.
On je u prvi plan stavio talent koji mora pokazati sposobnost za dobro funkcioniranje na međunarodnoj razini. No kao glavnu prednost je izdvojio omjer plaće i kvalitete života u Hrvatskoj, zbog čega je mnogo njegovih kolega iz inozemstva poželjelo ostati živjeti ovdje.
"Samo kad bi se malo pojednostavnilo administrativne procese za one koji žele ostati", zaključio je Šiljković.
