Deskar Škrbić: Nemamo monetarnu politiku, ne znači da o njoj ne odlučujemo

U novu godinu ušli smo s novom valutom. Kao 20. članica eurozone, Hrvatska se nakon 28 godina oprostila od kune. Uz eure, kuna se kao sredstvo plaćanja prihvaća još dva tjedna, do 14. siječnja u ponoć. 

"Za sada je sve dobro prošlo, neki nepripremljeni su se žalili da ne mogu doći do gotovog novca. Danas bi trebao i ostatak bankomata proraditi" rekao je za Hrvatski radio Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera za ekonomiju.

Trenutno od 4000 aktivnih bankomata, od 1. siječnja 2600 bankomata isplaćuje gotovinu u eurima, a ostatak će uskoro. "Sad govorimo o tehničkoj prilagodbi gdje se traži malo strpljenja građana", dodao je Savić.

"Fina ima ključnu ulogu u opskrbi gotovinom, banke su bile pripremljene, pred opskrba gospodarstva je uredno tekla. Već od 15. siječnja sve transakcije će biti vođene u eurima", reka je.

Savić vjeruje da ćemo se svi brzo naviknuti na eure. Bilo je puno pitanja, kaže, oko toga do kad se kune mogu zamijeniti u eure, ali nema razloga za brigu.  "Kroz 2023. se kune mogu mijenjati u eure u bankama, Fini, Hrvatskoj pošti, a nakon toga će se to moći isključivo u HNB-u."

Najkompleksiji financijski projekt

"Ovo je jedan od logistički najkompleksnijih projekata u hrvatskoj povijesti što se tiče financijskog sustava. Sve teče po planu", rekla je Gordana Soldo, savjetnica uprave Fine.

"Glavni cilj HNB-a uvijek je bio očuvanje stabilnosti cijena, a to ćemo raditi i sada", rekao je Milan Deskar Škrbić, direktor direkcije za monetarnu politiku u HNB-u.

HNB detaljno prati proces zaokruživanja cijena, kaže, prati se da li euro utječe na promjene cijena. Ali, u ovako visokoj inflaciji će jako teško biti razlučiti što je što, zato pratimo podatke na mikro razini, objasnio je Deskar Škrbić.

I zakon je jasan – zaokruživanje cijena na više je zabranjeno. Neki su zaokružili cijene na niže, kaže Deskar Škrbić, to su tzv. atraktivne cijene jer je firmama u interesu psihološki djelovati na potrošača.

Uloga HNB-a

HNB je sada dio europskog sustava banaka, euro sustava. Treba razlučiti, euro sustav vodi zajedničku monetarnu politiku, a njega čine Europska središnja banka (ECB) i 20 središnjih banaka zemalja članica. Odluke o monetarnoj politici se donose zajednički, naš guverner je dobio pravo glasa, objasnio je Deskar Škrbić.

Deskar Škrbić je objasnio da bez obzira što Hrvatska više nema vlastitu monetarnu politiku to ne znači da Hrvatska ne odlučuje o monetarnoj politici.

"I dalje je provođenje monetarne politike na HNB-u, banke će raditi operacije direktno s HNB-om. Glavni i jedini cilj euro sustava je stabilnost cijena, tečajem se on ne bavi."

Veliki apoeni

Hrvati su štedjeli u eurima, no obično se radilo o velikim apoenima, no sada nam trebaju manji. Fina je opskrbljena sa 155.258 euro paketa za građane, do sad je kupljeno je 137.930 paketa.

"Sada ćemo svi morati kupiti novčanike za sitni novac, ali ono što je bitno je da to zapravo više nije sitni novac. Svi moramo percipirati novu vrijednost tog novca", rekla je Soldo.

"Hrvati su pokazali odgovornost", dodala je.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar