.webp){kind=icon}
Već samim približavanjem Nove godine fokus poslovnog sektora, ali i građana, okreće se prema zakonodavnim promjenama koje stupaju na snagu 1. siječnja ili su najavljene za usvajanje tijekom 2023. Ovoga je puta taj paket poprilično izdašan, a neki od novih zakona unijet će tektonske promjene.
Logično, svakako jedna od najvećih promjena je uvođenje eura s prvim danom nove godine, a, kako bi to bilo moguće, bilo je potrebno do kraja ove godine izmijeniti i prilagoditi stotinjak propisa.
U svakom slučaju, svi će se iznosi na bankovnim računima automatski konvertirati u eure, a nakon dvotjednog razdoblja dvojne uporabe valuta do 14. siječnja zamjena kune u eure bit će moguća tijekom cijele godine u bankama, pošti i Fini.
Poslovni subjekti će financijske izvještaje za 2022. godinu, neovisno o rokovima podnošenja, objavljivati u kunskim iznosima, dok će za 2023. godinu biti u eurima. Isto vrijedi i za prijavu poreza, odnosno za 2022. godinu se porez prijavljuje u kunama.
No osim toga ima i drugih bitnih zakonskih izmjena za funkcioniranje poslovnog sektora. Ovo su najvažniji:
Bloomberg
Izmjene Zakona o radu
Nakon dosta tripartitnih razgovora i pregovora socijalnih partnera, usvojene su zakonske promjene od kojih je možda i najznačajnija što se ograničava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme na najviše tri puta u tri godine.
Nadalje, detaljnije se definira rad od kuće, a zaposlenici će u dodatnom radu moći raditi osam sati tjedno, a iznimno i 16 sati, neovisno o suglasnosti poslodavca.
Poslodavac će smjeti produljiti trajanje probnog rada u slučaju privremene odsutnosti radnika za vrijeme probnog rada, a produljuje se i trajanje pauze između prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme i sklapanja takvog novog ugovora s dva na šest mjeseci.
Ako dođe do prekida rada zbog izvanrednih okolnosti, zaposlenik će imati pravo na naknadu plaće u iznosu od 70 posto prosječne plaće u prethodna tri mjeseca.
Za stalne sezonske poslove će se moći sklapati ugovori o radu na određeno i neodređeno vrijeme.
Rad nedjeljom će se morati obvezno plaćati za 50 posto povećano od redovne satnice.
U slučaju da radnik ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža te dobije otkaz, neće imati pravo na otkazni rok i otpremninu, a time se motivira poslodavce da, ako žele, zadrže starije radnike.
Rad trgovina nedjeljom
Depositphotos
Premda do usvajanja izmjena još nije došlo, već su promjene Zakona o trgovini poslane u drugo saborsko čitanje, vrlo je izvjesno da će do promjena u 2023. doći te da će trgovci moći raditi najviše 16 nedjelja u godini, i to po vlastitom izboru. Može se pretpostaviti kako će to uglavnom biti tijekom turističke sezone.
No zakonska odredba imat će i iznimke, kao što su prodavaonice koje se nalaze na benzinskim postajama, bolnicama, hotelima ili kolodvorima i lukama.
Hina
Porez na ekstraprofit
Ovaj novi porez će se primjenjivati na dobit iz 2022. godine, a njegovi obveznici su pravni subjekti s preko 40 milijuna eura prihoda, i to na dobit koja premašuje rast od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.
To bi značilo da tvrtka plaća porez na dobit po stopi od 18 posto, a onda još i na eventualno ostvareni ekstraprofit u iznosu od 33 posto.
Porez se primjenjuje na tvrtke neovisno o njihovoj djelatnosti.
Bloomberg
Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada
Poslodavce će se kažnjavati za neprijavljene domaće i strane radnike, a uz kaznu poslodavac će morati platiti i sve druge obveze za neprijavljenog radnika za razdoblje od prethodnih šest mjeseci.
Također se uvode takozvane crne liste poslodavaca koji ne prijavljuju radnike, odnosno objave prekršitelja zakona.
Kako je rečeno iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obiteljske i socijalne politike, cilj je omogućiti prelazak iz neprijavljenog u prijavljeni rad i ojačati sigurnost radnih mjesta, a predviđen je i način postupanja tijela uključenih u borbu protiv neprijavljenog rada.
Depositphotos
Aplikacija Moje nekretnine
Od 10. siječnja 2023. više neće biti moguće podnijeti prijedlog za upis u zemljišne knjige poštom ili na gruntovnici, kako za građane tako i za poduzetnike.
Prijedlozi će se moći podnijeti elektroničkim putem, preko javnih bilježnika i odvjetnika.
Bloomberg
Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Dana 1. srpnja 2023. godine završava moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima Europske unije, no po zakonu o poljoprivrednom zemljištu ono će se moći prodati kupcu tek ako država odbije kupiti zemljište temeljem prava prvokupa.
Zakon o porezu na dohodak
Izmjenom zakona od 1. siječnja 2023. više neće biti obvezno isplaćivati plaću isključivo na tekući račun, a cilj je rasteretiti one koji su trebali imati dva ili više računa.
Depositphotos
Temeljni kapital
U kontekstu uvođenja eura došlo je i do obveze usklađivanja temeljnog kapitala. Naime, kako temeljni kapital trgovačkog društva mora zadovoljiti pravilo zaokruženog iznosa na cijeli broj, to nije moguće postići automatski uz određeni fiksni tečaj konverzije iz kuna u euro.
Izvorno je bilo zamišljeno da su tvrtke dužne do kraja 2023. iskazati temeljni kapital u eurima ako ne žele biti izbrisane iz sudskog registra, no ministarstvo pravosuđa i uprave priopćilo je uoči Božića da će se izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima propisati neograničena mogućnost za konverziju kako bi se osiguralo dovoljno vremena za provedbu postupka bez ikakvih dodatnih troškova.
Najniži iznos temeljnog kapitala u eurima za društva s ograničenom odgovornošću iznosit će 2.500 eura umjesto dosadašnjih 20 tisuća kuna, a za dionička društva 25 tisuća eura umjesto dosadašnjih 200 tisuća kuna.
Najmanji nominalni iznos dionice, sada na 10 kuna, bit će jedan euro.
Slijedom svega toga, u mnogim će slučajevima morati doći do smanjivanja ili povećanja temeljnog kapitala, odnosno izdavanja dodatnih dionica ili njihova povlačenja.
