.webp){kind=icon}
Od 5. rujna, je počela obveza dvojnog iskazivanja cijena u kuni i euru kao važan instrument prilagodbe potrošača na proces zamjene kune eurom. Takvo iskazivanje cijena će se primjenjivati do 31. prosinca 2023. godine, a odnosi se isključivo na izravan odnos prema potrošačima.
Dvojno iskazivanje treba biti nedvosmisleno, lako uočljivo i čitko, a prilikom preračunavanja uvijek se mora koristiti isključivo fiksni tečaj konverzije u punom brojčanom iznosu, bez obzira na to što je zadnja znamenka nula, dakle jedan euro jednak je 7,53450 kuna.
Državni zavod za statistiku (DZS) u razdoblju dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima, tj. od rujna 2022. do prosinca 2023. provodi zasebno istraživanje o kretanju prosječnih maloprodajnih cijena za odabrana homogena dobra i usluge za osobnu potrošnju, objavili su iz DZS-a.
Cilj istraživanja, poručuju, jest prikupiti informacije o kretanju potrošačkih cijena za odabrana dobra i usluge u kunama i eurima, tj. pružiti statističke podatke o kretanju cijena u obje valute.
Za praćenje prosječnih maloprodajnih cijena odabrana su 103 proizvoda (78 dobara i 25 usluga), a svakog mjeseca prikupit će se oko 5700 cijena na oko 800 prodajnih mjesta. Podaci o cijenama ne prikupljaju se na tržnicama i kioscima s obzirom na to da na tim prodajnim mjestima nema obveze dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima, objasnili su.
Prikupljanje podataka o cijenama provode ovlašteni snimatelji cijena DZS-a jedanput na mjesec na devet geografskih lokacija (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik i Varaždin), radnim danima (cijene se ne snimaju vikendima i praznicima), i to približno istog dana u mjesecu.
Napravili su tablicu s podatcima o prosječnim maloprodajnim cijenama na razini Republike Hrvatske. Uzeli su, napominju, u obzir cijene i popuste primijenjene tijekom razdoblja prikupljanja podataka.
Prosječnu maloprodajnu cijenu za svaki proizvod izračunali su jednostavnom aritmetičkom sredinom iz prikupljenih cijena na razini Republike Hrvatske.
No, postavlja se pitanje što ti podatci zapravo znače? Ne znaju se brendovi, dakle niti kvaliteta proizvoda, a i navedene količine variraju. I sam DZS navodi kako objavljene prosječne cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u kunama i eurima nisu prilagođene za daljnje izračune općih stopa promjena razine cijena u agregiranim oblicima. Za tu se svrhu koriste indeksi potrošačkih cijena koji se izračunavaju i objavljuju prema klasifikaciji ECOICOP (Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni), objašnjavaju.
Čini se kako podatci nemaju veliku vrijednost jer su 17. listopada objavljeni za rujan, a u njih su uključene i akcije koje su ovlašteni snimatelji zatekli na prodajnim mjestima.
