.webp){kind=icon}
Europljani i stanovnici istočne obale Sjedinjenih Američkih Država (SAD) vjerojatno će ove godine izbjeći smrzavanje i velike minuse jer im je blaga zima izglednija. S obzirom na sva potencijalna ograničenja goriva za grijanje zbog rastućih cijena energenata, to su svakako dobre vijesti.
Znanstvenici su iz Službe za klimatske promjene Copernicus ažurirali sezonske prognoze te smatraju kako će tijekom vrhunca ogrjevne sezone, od prosinca do veljače, temperature vjerojatno biti znatno iznad prosjeka.
Neuobičajeno visoke temperature mogle bi smanjiti potražnju za plinom koji europske zemlje užurbano skladište. Ruski je rat protiv Ukrajine cijene goriva podigao na rekordne razine, što je diljem Europe dovelo do rasta životnih troškova.
Znanstvenici smatraju da je vjerojatnost da će u Ujedinjenom Kraljevstvu, većem dijelu sredozemne obale i dijelovima Središnje Europe temperature biti znatno iznad prosjeka između 50 i 60 posto, štoviše, vjerojatnost da će Europa premašiti povijesne temperaturne prosjeke je od 40 do 50 posto.
Bloomberg
Copernicusov model objedinjuje podatke znanstvenika iz Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije i SAD-a. Program Europske unije za svoje mjesečne i sezonske prognoze koristi milijarde satelitskih, brodskih, zrakoplovnih i meteoroloških mjerenja.
Ipak, izgledi za blagu zimu među meteorolozima nisu jedinstveni. Američka komercijalna meteorološka služba Commodity Weather Group smatra kako će europska zima vjerojatno biti znatno hladnija od prošle godine i malo hladnija od desetogodišnjeg prosjeka, prema dosadašnjim temperaturnim mjerenjima.
Riječ je o metodi kojom se povijene temperature promatraju kako bi se izračunala potražnja za energijom, pri čemu veći brojevi ukazuju na veću hladnoću i više utrošenog goriva za grijanje. Commodity Weather je za ovu zimu izračunao vrijednost od 2330, što je dosta više u usporedbi s lanjskih 2085 i desetljetnim prosjekom od 2233, izjavio je meteorolog William Henneberg. Europska zima vjerojatno će biti nestabilna, obilježena smjenjivanjem hladnih i blagih razdoblja. "Sigurno ne možemo isključiti izbijanje velike hladnoće u nekom trenutku tijekom zime, ali cjelokupni obrazac možda više potiču slabe hladne fronte koje se često provlače", rekao je.
Bloomberg
Europa ulaže iznimne napore kako bi pronašla zamjenu za manjak zaliha prirodnog plina iz Rusije, dok Kremlj istodobno energente koristi kao oružje, što je dovelo do skoka računa te gospodarstva gura na rub recesije. Cijene plina i više su od četiri puta veće od uobičajenih za to doba godine. Njemačka upozorava na moguće nestašice i redukcije, a u Velikoj Britaniji su najmanje zalihe energenata za rezervno napajanje u posljednjih sedam godina.
Hladnija zima smanjila bi vjerojatnost da Europa ove ogrjevne sezone prođe neokrznuta, rekla je Katja Yafimava, viša znanstvena suradnica na Oxfordskom institutu za energetske studije. "Ne isključuju se nestašice struje i gašenje industrije", rekla je.
Dok će se zima nadvijati nad sjevernom Zemljinom polutkom, meteorolozi će pomno promatrati Arktik. Oko tog pola kruži pojas vjetrova koji se naziva polarni vrtlog, a ako oni oslabe, hladan bi zrak mogao doći do juga SAD-a, Azije ili Europe. Teško je predvidjeti kada bi se vrtlog mogao raspasti. Judah Cohen, direktor sezonske prognoze u Atmospheric and Environmental Researchu, proveo je godine u potrazi za naznakama tog fenomena.
Bloomberg
Potencijalni pokazatelj je i količina snijega koja se nakupi diljem Sibira u listopadu, rekao je. Ako je snijeg jak, neka će područja – Europu, Sjevernu Ameriku ili Aziju – vjerojatno zapljusnuti arktički val.
Todd Crawford, direktor meteorologije u komercijalnoj sinoptičkoj službi Atmospheric G2, ne vidi naznake ubojite hladnoće koja je prošle godine osakatila teksašku električnu mrežu. "Trenutno nema uvjerljivih dokaza da će polarni vrtlog ove zime znatno oslabjeti", rekao je.
Drugi važan čimbenik bit će visoki i niski tlak nad Grenlandom, taj se fenomen naziva sjevernoatlantska oscilacija. "To je jedan od glavnih signala koji utječu na vrijeme u Europi", rekao je Bradley Harvey, meteorolog iz komercijalnog sinoptičara Maxara. Meteorolozi bi trebali tražiti znakove prelaska u negativnu fazu jer to znači da bi Europa i istočni SAD mogli postati hladni. Pozitivna faza može značiti blažu zimu.
Copernicus je predvidio i kako će premašiti prosjek temperature u gotovo cijeloj unutrašnjosti SAD-a, a 70 posto veće šanse za to imaju Teksas i drugi dijelovi juga SAD-a. Ekstremne hladnoće trebali bi izbjeći i Tokio i Peking.
S obzirom na to da je vjerojatnost za manje kiše i snijega od uobičajenog u dijelovima središnje Europe veća od 40 posto, moguće je da se to odrazi na riječne tokove, ali i skijaške staze. Na sjeveru SAD-a se pak očekuje više oborina od uobičajenoga, a dijelovima Oregona i Washingtona je vjerojatnost za vlažno vrijeme 60 posto.
Na oborine će utjecati fenomen la niña u ekvatorijalnom Pacifiku. Svijet je spreman imati treću la niñu za redom, što se od 1950. dogodilo samo dvaput.
--- Članak napisan uz pomoć Elene Mazneve.
