.webp){kind=icon}
Ulaganja stranaca u domaće nekretnine do kraja lipnja premašile su iznos investiran u tu svrhu tijekom cijele 2020. ili 2019. godine, pokazuju najnoviji podaci, te je jedino prošla godina po tom pokazatelju bila uspješnija, iako dosadašnji trend ukazuje na to da bi i taj lanjski rekord mogao biti premašen. U prvom su polugodištu stranci kod nas u nekretnine investirali 474 milijuna eura, pokazuje statistika Hrvatske narodne banke.
Uz nekretnine, najviše inozemnih investicija u prvih šest mjeseci stiglo je u sektor financijskih usluga, i to 301 milijun eura, te u preradu nafte, kamo je investirano 104 milijuna eura.
Ukupno je u Hrvatsku u prvom polugodištu stiglo 1,72 milijarde eura inozemnih ulaganja, a na prvo su se mjesto probile Sjedinjene Američke Države, i to s 324,4 milijuna eura vrijednim investicijama.
Amerikanci predvode ovogodišnji popis stranih ulagača, pa smo s Andreom Doko Jelušić, izvršnom direktoricom Američke gospodarske komore (AmCham) u Hrvatskoj, razgovarali o direktnim stranim ulaganjima u Hrvatskoj.
Iznosi direktnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prvom polugodištu 2022. nisu mali, a kako kaže Doko Jelušić, ali mogu biti i veći.
"Govoreći o apsolutnim brojkama, one su još uvijek relativno male u odnosu na BDP. Prema istraživanju koje je provela konzultantska kuća Kearney, Hrvatska ima oko 0,9 posto udjela ulaganja u BDP-u, dok slične zemlje ostvaruju dva do tri posto", objasnila je.
Za istraživanje su korišteni podatci UN-ove konferencije za trgovinu i razvoj koja prati ulaganja svih zemalja članica UN-a. "U tim brojkama su većinski udjeli stranih firmi dok statistika Hrvatske narodne banke broji deset posto više vlasništva. Također sadrži i zadržanu dobit postojećih ulagača."
AmCham vidi jedan pozitivan trend, pogotovo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Dok su ranija ulaganja bila usmjerena na domaće tržište, ulaganja nakon 2013. su usmjerena na proizvodnju za izvoz, velika europska globalna tržišta i uključivanje u globalne lance vrijednosti.
Hrvatska je, kaže, postala odlično tržište za second home kupovinu, prvenstveno za zemlje u okruženju, ali sve je više kupaca iz skandinavskih zemalja i Velike Britanije kojima Hrvatska postaje sve češći izbor. Uz to raste interes ulagača za sektor turizma i hotelijerstva, ali i za logistička skladišta jer Hrvatska ulazi u eurozonu i Schengen, a podignut joj je i kreditni rejting koji svakako pomaže tom procesu.
Nakon pandemije nije više toliko bitna veličina same ekonomije koliko snaga ljudskog kapitala, a ono na što Hrvatska može računati su tehnološke i inovacijske sposobnosti koje su visoko na listi onoga što ulagači traže.
"Na prvom mjestu im je ipak ono na čemu još moramo poraditi, a to je transparentnost regulative, odsutnost korupcije i jednostavnost plaćanja poreza", smatra Doko Jelušić.
